Mihail Šolohov: Od kozačkog salaša do Nobelove nagrade

Izvor: Ivan Denisenko/RIA Novosti.

Izvor: Ivan Denisenko/RIA Novosti.

24. svibnja navršava se 110 godina od rođenja sovjetskog pisca Mihaila Šolohova. RBTH se prisjetio najznačajnijih činjenica iz njegovog života i stvaralaštva.

1) Optužbe za plagijat

Roman-epopeja Tihi Don (1928-1932), o donskom kozaštvu u 1. svjetskom ratu i građanskim ratovima, priskrbio je Šolohovu veliku popularnost. Mnogi kritičari osporavali su autorstvo Šolohova: postoji verzija da je objavio pod svojim imenom rukopis nepoznatog bijelog oficira, kojeg su strijeljali boljševici. Osim toga, mnogi su sumnjali u to da je tako duboko, grandiozno i psihološki suptilno djelo mogao napisati 21-godišnjak.

Kako izgleda ruska književnost: Brada, zulufi i izbrijana glava
Čak i onaj koji nikad nije pročitao nijednu rusku knjigu, otprilike zna kako izgledaju ruski pisci. Njihovi portreti gotovo su poznati kao logotip coca-cole ili Appleova jabuka. Teško ih je ne prepoznati. Crnomanjasti čovječuljak sa zaliscima – glavni je ruski pjesnik Puškin. Bradati starac u košulji je prorok Tolstoj.

Ali pristaše Šolohova jednoglasno izjavljuju: mladost i odsustvo obrazovanja ne smetaju talentu,  navodeći primjer drugih genija kao što su Goethe, Thomas Mann, M. Gorki i Ivan Bunin (isto dobitnik Nobelove nagrade).


2) Kozački pisac nije bio Kozak

Šolohovljevo djetinjstvo odigralo se na kozačkom salašu, no nije poznato točno mjesto njegova rođenja. Šolohov, koji je tako upečatljivo i mnogo pisao o kozaštvu, nije bio Kozak po porijeklu. Njegov otac bio je plemić, koji je vodio mlin te nije pripadao kozaštvu. Njegova majka bila je seljanka te je do udaje služila kao sobarica. Šolohov je došao na svijet kao nezakonito dijete, jer su njegovu majku silom udali ne za njegovog oca. Tek nakon smrti njegovog očuha Šolohovljevi roditelji mogli su se vjenčati.


3) I Sartre mu je dao svoj blagoslov...

Francuski pisac i filozof Jean-Paul Sartre odrekao se 1964. Nobelove nagrade iz književnosti, rekavši da je razlog odbijanja bilo to što prethodna nagrada nije uručena Šolohovu te da je ''jedino sovjetsko djelo, koje je dobilo nagradu, knjiga koja je izdana u inozemstvu i zabranjena u svojoj državi'' (aludirajući na Pasternakovog Doktora Živaga).

Smatra se da je ta izjava utjecala na Komitet te da je 1965. uručena Šolohovu, uz ove riječi: ''Zbog umjetničke snage i cjelovitost epa o donskom kozaštvu u prijelomnom vremenu za Rusiju''.


4) Ekranizacija romana Tihi Don

Snimatelj Vladimir Rapoport na setu filma "Tihi Don", Moskva, 1957. Izvor: TASS.

Tijekom 20. stoljeća roman je tri puta ekraniziran (1930., 1958., 1992.). Film iz 1958., koji je snimao proslavljeni redatelj Sergej Gerasimov, dobio je mnoštvo međunarodnih nagrada.

Sergej Bondarčuk, ništa manje poznati redatelj (dobio je Oskara i Zlatni globus za ekranizaciju Rat i mir), radio je na trećoj ekranizaciji. Taj film zapravo bila je suradnja SSSR-a, Velike Britanije i Italije. Talijanski producent objavio je da je bankrotirao, pa je talijanska banka zbog dugova prisvojila skoro gotov film. Kasnije je kratku televizijsku verziju montirao i uradio redateljev sin Fjodor Bondarčuk. 


5) Skrivena činjenica o smrtnoj presudi

KVIZ! Koliko dobro poznaješ rusku književnost?
Odgovorite na naša pitanja o ruskoj književnosti te saznajte koliko je dobro poznajete! Sretno!

Šolohov je radio od svoje 15 godine i promijenio mnoštvo zanimanja: od utovarivača do školskog učitelja. U 1922., dok je radio kao porezni inspektor, Šolohov je bio uhićen zbog uzimanja mita te ga je sud odredio kaznu strijeljanjem. Pušten je uz ogromnu jamčevinu, a otac je donio na sud nove izvode iz matične knjige rođenih. Prema njima Šolohov je imao 15, a ne 17 godina. Kazna strijeljanjem bila je zamijenjena kaznom od godinu dana u zatvoru za maloljetnike. No do danas se ne zna kako to da Šolohov, koji je imao policijsku pratnju, nije završio u zatvoru.


6) Šolohov i Solženjicin

Poznato je da su dva pisca, laureata Nobelove nagrade imala složene odnose. Solženjicin je 70-ih godina optuživao Šolohova da je plagirao roman Tihi Don.

Dvadeset knjiga ruskih pisaca koje svijet najviše voli

Šolohov je, sa svoje strane, podržavao hajku na Solženjicina i potpisao poznato ''Pismo grupe sovjetskih pisaca u redakciju novina Pravda od 31. kolovoza 1973. o Solženjicinu i Saharovu'', u kojem se obojica optužuju da su pokušali ''pobuditi nepovjerenje prema miroljubivoj politici Sovjetske države''. Isto tako, Šolohov se, kao pisac predan partiji, zalagao da Solženjicinova priča Jedan dan Ivana Denisoviča ne dobije Lenjinovu nagradu.

Kasnije su pisci odbili komentirati svoje stavove prema stvaralaštvu drugog pisca...

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: