Zbog čega Dostojevskog zovu Dostojevski: Ruski pisci i njihova prezimena

Aleksandar Puškin. Ilustracija: Natalija Mihajlenko

Aleksandar Puškin. Ilustracija: Natalija Mihajlenko

Tolstoj i Dostojevski, Čehov i Pasternak, Nabokov i Solženjicin... Russia Beyond pojašnjava što znače prezimena ruskih klasika i njihovi likovi.

Puškin

Aleksandar Puškin je vjerojatno glavni simbol ruske književnosti i ruske kulture. Kao Dante u Italiji ili Goethe u Njemačkoj. Međutim, to je teško shvatiti onome koji ne zna ruski jezik, budući da njegova poezija puno tog gubi u prijevodima.

 

Puškinovi su stari plemićki rod, čiji početak seže još od XIV. stoljeća kad je Grigorij Morhinin, kao prvi artiljerist Rusije, dobio nadimak Puška (rus. top op. red.). Danas je Puškin postao gotovo mitološka figura: recimo, roditelji lijenom djetetu znaju reći: ''Zar će Puškin umjesto tebe napraviti zadaću?''.


Ljermontov

Vjerojatno drugi po značajnosti ruski pjesnik, mlađi Puškinov suvremenik. Njegovo prezime je škotskog porijekla: pjesnikov predak Georg Ljermontov došao je 1613. služiti u Rusiju. Zanimljivo da prezime glavnog junaka najpoznatijeg Puškinovog djela Evgenija Onjegina dolazi od imena sjeverne rijeke Onegi, kao što i Pečorin, glavni junak Ljermontovljevog romana Junak našeg doba, dolazi od druge sjeverne rijeke Pečora. 


Tolstoj

Neusmnjivo glavni ruski prozaik, autor Rata i mira, bio je graf  Lav Tolstoj. Tolstojevi su isto stari plemićki rod, čiji je prvi predstavnik bio čovjek očito jake tjelesne konstitucije (rus. ''tolstyj'' -  debeo op. red.). Jednom od junaka svojeg romana Anna Karenjina Tolstoj je dao prezime Levin (od imena Lev) koje aludira na to da je svojevrsni autorov alter ego. U književnost ušla su još dva predstavnika Tolstojevih: Aleksej Konstantinovič Tolstoj, suvremenik Lava, te sovjetski pisac Aleksej Nikolajevič Tolstoj kojeg su zvali ''crveni graf'', jer je bio lojalan sovjetskoj vlasti. Suvremena ruska književnica Tatjana Tolstaja bila je njegova unuka.


Dostojevski

Prezime tog velikog pisca ima ''geografsko'' porijeklo: preci Fjodora Mihajloviča su došljaci iz jednog bjeloruskog mjesta Dostojev. U romanu Mihaila Bulgakova Majstor i Margarita postoji ovakva scena: čuvarica ne želi propustiti dva junaka u restoran Doma pisaca bez odgovarajućih dokumenata, a kad jedan od njih govori da Dostojevski, recimo, nije imao niti je mogao imati bilo kakav dokument, ona odgovara: ''Dostojevski je mrtav''. ''Prosvjedujem'', osporava drugi, ''Dostojevski je besmrtan''. Ta fraza postala je opće mjesto. Prezime Bulgakov nastalo je, pak, od starog imena Bulgak koje označava ''nemiran, sklon panici''. 


Čehov

To prezime nije povezano s Česima. Dolazi od starog ruskog imena Čeh (ili Čoh) koje je povezano s glagolom ''čihat''' (hrv. kihati): takve nadimke dobivali su ljudi koji su stalno bili prehlađeni i kihali. U mladosti liječnik Anton Čehov stalno je objavljivao u periodici humoreske te je upotrebljavao različite pseudonime: Antoša Čehonte, Brat mojeg brata, Laert, Uliss, Čovjek bez slezene, Šampanski i Šiller Šekspirovič Goethe. U jednoj od njegovih priča, Konjsko prezime, junak se neuspješno pokušava sjetiti zaboravljenog prezime koje je na neki način povezano s konjem: na kraju se ispostavi da je to prezime Ovsov (od riječi ''ovsa'', hrane za konje).


Nobelovci

U 20. stoljeću pet ruskih pisaca dobilo je Nobelovu nagradu za književnost: Ivan Bunin, Boris Pasternak, Mihail Šolohov, Aleksandr Solženjicin i Josif Brodski.

Prezime Bunin dolazi od nadimka Bunja, nekad su tako nazivali umišljenog i ponosnog čovjeka.

Pasternakovo prezime označava paškanat, a prezime junaka poznatog njegovog romana Doktor Živago govori o pripadnosti glavnog junaka plemićkom rodu. Na to ukazuje starinski nastavak    ''-ago'' (u suvremenoj varijanti genitiv pridjeva ''živ'', odnosno ''živog'').

Prezime Šolohova dolazi od pridjeva ''šolohij'' koji označava čovjeka s ožiljcima od ospica.

Prezime Solženjicina dolazi od riječi ''solženicy'', tako su nazivali one koji su se bavili pripremanjem slada. A prezime Šuhov, glavnog junaka njegove poznate priče Jedan dan Ivana Denisoviča, dolazi najvjerojatnije od riječi Šuhi, jedne od umiljatih formi imena Aleksandr (Saša-Sašuha-Šuha). Drugim riječima, Solženjicin, kao i Tolstoj u slučaju s Levinom, indirektno aludira da u danom slučaju piše o sebi.

Brodski je tipično ''geografsko'' prezime koje ukazuje na to da su pjesnikovi preci bili porijeklom iz galicijskog grada Brodi (trenutno se nalazi na teritoriju Ukrajine).


Nabokov i Erofejev

Prezime Vladimira Nabokova dolazi od riječi ''nabokij'' koji označava ''malo nagnut u stranu, na jedan bok''. Kad je u drugoj polovini život Nabokov počeo pisati na engleskom te stekao (nakon objavljivanja Lolite) veliku popularnost u Americi, isticao je da njegovo prezime Amerikanci izgovaraju s velikim poteškoćama: neprestao su ga nazivali Nabakov ili Nabukov.

Očito je porijeklo prezimena Venedikta Erofejeva, autora poznate poeme u prozi Moskva-Petuški: ono dolazi od starog imena Erofej. No i s tim prezimenom postoji jedan interesantan slučaj. Naime, trenutno često piše i objavljuje na Zapadu njegov prezimenjak Viktor Erofejev, i kad stoji V. Erofejev nemoguće je razlikova na koga se slova odnose.

Više