Rusija istražuje naftu i plin u Crnoj Gori

TASS
Odluka crnogorskih vlasti pored ekonomskog ima i politički značaj.

Ruska nezavisna plinska kompanija „Novatek” u konzorcijumu s talijanskom kompanijom ENI pobijedila je na tenderu i sklopila ugovore o koncesiji, priopćava ruski poslovni list „Kommersant”. Kompanije su se obvezale da će napraviti tri glavne i jednu dodatnu bušotinu. U prvoj fazi istraživanja fosilnog goriva investicije će iznositi 85 milijuna eura, a u drugoj 12 milijuna eura. Koncesija se daje na 30 godina.

Prema podacima koje iznosi „Kommersant”, radovi u priobalnom pojasu Jadranskog mora mogu početi već ove godine.

Rusko-talijanski tandem pobijedio je u vrlo jakoj konkurenciji. Rivali su mu bili ozbiljni konzorciji. Jedan je američko-austrijski, čine ga Marathon Oil i OMV, a drugi englesko-grčki, u čijem sastavu su kompanije Energean Oil i Mediterranean limited. Zainteresiranost za projekte su 2011. godine pokazali i francuski Total, norveški Statoil i talijanski Edison.

 

Sporan ekonomski interes

U Crnoj Gori su nalazišta fosilnog goriva otkrivena još sredinom prošlog stoljeća. Rezerve nafte u jadranskom priobalnom pojasu mogu iznositi 7 milijardi barela, a prirodnog plina oko 425 milijardi kubnih metara. Takvu procjenu je 2007. godine iznijelo Ministarstvo ekonomije Crne Gore.

„U regiji postoje rafinerije i transportna infrastruktura, što je potrebno za naftnu industriju. Postoje čak i međunarodni naftovodi, što će kompanijama koje budu eksploatirale naftu olakšati njen daljnji plasman”, napominje analitičar agencije „Investkafe” Grigorij Birg.

Ne može se, međutim, reći da je dobivanjem pristupa istraživanju priobalnog pojasa kompanija „Novatэk” postigla veliki uspjeh. Prema mišljenju Alekseja Grivača, zamjenika direktora za plinska pitanja Fonda nacionalne energetske sigurnosti (FNEB), tu postoji određeni ekonomski rizik. „Novatek tek treba ispitati ima li priobalni pojas Jadrana količinu nafte koje se isplati eksploatirati, tako da je to vrlo rizičan korak”, kaže stručnjak. Međutim, u cjelini gledano, dobro je što se između dviju zemalja razvija suradnja u naftnoj i plinskoj sferi, i pored određenih političkih nesporazuma”, zaključuje Grivač.

„Članstvo u NATO-u neće smetati našim prijateljskim odnosima s Rusijom. Odluka koju smo donijeli to još jednom potvrđuje”, rekao je Kommersantov izvor u vladajućim krugovima Crne Gore.

To pitanje ima dvije dimenzije, smatra Nikita Bondarev, doktor povijesnih znanosti, zamjenik voditelja sektora za europske zemlje i načelnik grupe za balkanske zemlje Ruskog instituta za strateška istraživanja (RISI).

„Prvo, to je način na koji Milo Đukanović želi poboljšati svoju reputaciju u zemlji. Sudionici prostesta ga između ostalog optužuju i za to što Crna Gora živi samo od turizma. Turizam u velikoj mjeri ovisi o situaciji u svijetu, a ekonomija treba imati ozbiljniji oslonac. Turisti mogu i ne doći, ali nafta će uvijek imati neku vrijednost. Osim toga, u pitanju su nova radna mjesta i novi investitori. Drugo, živi novac je jedini način da se suzbije protestna aktivnost koja je iz dana u dan sve izraženija. Ugovor s ruskom kompanijom je mogućnost da se novac dobije za resurse koji još nisu istraženi. Samo je Novatek pristao da za istraživanje izdvoji konkretnu sumu novca, koju Đukanović može iskoristiti. Druge kompanije, po svemu sudeći, nisu dale onoliko koliko je Đukanoviću bilo potrebno, ili nisu mogle dati odmah. Indikativno je da je Đukanovićeva retorika po ruskom pitanju sada primjetno splasnula. On je shvatio da je pretjerao u antiruskoj retorici i da u stvari nitko neće uložiti u Crnu Goru kao Rusi, niti će itko osim Rusa kupovati tako skupe nekretnine. Tko je na kraju pristao izdvojiti novac? Nitko drugi do Rusi. To je još jedan primjer da čak i, ako crnogorskim vlastima nije ugodan razvoj odnosa s Rusijom, čak i ako bi njihovi predstavnici htjeli da ih europske zemlje prihvate kao sebi ravne, ipak oni ne mogu bez Rusije. Sve ekonomske igre neizbježno ih vode u susret Rusima. Ako misle da i dalje kvare odnose s Rusijom, onda im je za to potreban novac, a novac u krajnjoj instanci mogu dobiti samo od Rusije”, izjavio je Bondarev za „RBTH”.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće