''Čestitam Crnoj Gori. To je početak prekrasnog saveza'', izjavio je 2. prosinca Jens Stoltenberg, glavni tajnik saveza, nakon što je objavljena odluka o početku pregovora sa Crnom Goru o ulasku države u NATO. U zajedničkoj izjavi ministara NATO-a istaknuto je da će ''članstvo Crne Gore u NATO-u povisiti razinu sigurnosti u regiji i saveza u cjelini''.
Stoltenberg se posebno ogradio, rekavši da odluka ''nije usmjerena protiv Rusije te se tiče samo Crne Gore i NATO-a''.
Očekivana reakcija
Ruska pozicija o ulasku Crne Gore u NATO već je odavno određena. Još je u proljeće 2011. Sergej Lavrov izjavio da ulazak države u NATO neće doprinijeti razvoju sigurnosti ni regiji, ni savezu u cjelini, a u 2014. nazvao je moguće pripajanje Crne Gore NATO-u ''neodgovornim i provokacijskim''.
Sredinom studenog Državna Duma se obratila skupštini Crne Gore te parlamentima država NATO-a i državama-članicama OESS-a. U tekstu se isticalo da je ''težnja režima Mile Đukanovića, koji je na vlasti već 25 godina, da stupi u NATO u proturječnosti s voljom većina naroda te države''.
Ruski čimbenik
U Crnoj Gori je u posljednje dvije godine bila agresivna kampanja za ulazak u NATO, pritom je naglasak stavljen upravo na suprotstavljanje Rusiji. Prema rezultatima društvenih anketa, koje je u lipnju 2015. objavio premijer Crne Gore Milo Đukanović, za ulazak u NATO bi glasalo 47%, 43% bilo bi protiv.
Međutim, prema najpoznatijem istraživanju sociološke agencije Damar, koje je provedeno u lipnju 2015., za članstvo u NATO-u izjasnilo se 41, 6% Crnogoraca, dok je protiv bilo 39, 7%. 15% stanovnika Crne Gore nije se opredijelilo ni za jednu od navedenih opcija. Pritom crnogorska opozicija optužuje vlasti za manipulaciju i pozivaju se na unutarnji vladin dokument Depeša, u kojem se 57% izjašnjava protiv ulaska u NATO, dok je 35% stanovnika za savez, a 84% bi pristalo na provedbu referenduma o tom pitanju.
U članku najuglednijeg crnogorskog portala Vijesti Online "Za Crnu Goru u NATO 70.000 građana više nego u veljači ove godine" piše da su članovi opozicijskog Pokreta za neutralnost iznenađeni da "se za šest mjeseci broj protivnika NATO-a smanjio na nevjerojatnih 17,3 posto. Što je to moglo tako jako utjecati na mišljenje građana?”.
Kako je izjavio u ekskluzivnom intervju za RBTH Aleksej Puškov, predsjednik komiteta Državne Dume: ''Đukanović nikako ne može prisiliti svoje sugrađane da zavole NATO, pa svu krivnju prebacuje na Rusiju''.
Izvor: Reuters
Nepovjerenje prema podacima vlade Crne Gore u samoj državi i iza njezinih granica potkrjepljuju još mnogobrojni korupcijski skandali po kojima je Đukanović poznat svjetskoj javnosti. Jedna od posljednjih optužbi je ona od ruskog senatora Franca Klineviča, koji je tvrdio da je Đukanovićev režim upleten u trgovinu oružja s IDIL-om.
Stari prijatelji
Bez obizra na to što su u NATO stupile mnoge države bivšeg Varšavsog bloka i čak tri bivše sovjetske republike, upravo ulazak Crne Gore izaziva emocionalnu reakciju od strane Rusije.
Rusija doprinijela stvaranju i razvoju crnogorske državnosti u XIX stoljeću pa onda je bila jedan od lobista crnogorske neovisnosti na početku XXI st. te osnovni čimbenik razvoja crnogorske ekonomije od 2006. godine. Zato ruski politički krugovi u izvjesnoj mjeri doživljavaju kao 'političku izdaju' priključenje Crne Gore antiruskim sankcijama EU u 2014. godini te početak ulaska u strukture NATO u prosincu 2015., objašanjava RBTH Viktor Kolbanovskij, direktor ruskog Balkanskog centra za međunarodnu suradnju.
Čime će Rusija odgovoriti?
Sergej Željeznjak, zamjenik predsjednika Državne Dume, izjavio je za RBTH da će Rusija i Crna Gora ''sad morati na odgovarajući način ograničiti kontakte u ekonomskoj i drugoj sferi'', rekao je.
Nikita Bondarev, voditelj Balkanskog sektora pri Ruskom institutu za strateška istraživanja, smatra da bi takve mjere mogle biti ipak kontraproduktivne, jer udaraju na obične Crnogorce i Ruse. Prema mišljenju stručnjaka, Rusija bi prije svega trebala pokušati da se u regiji provede općenacionalni referendum o pitanju ulaska Crne Gore u NATO.
Stručnjak moskovskog Carnegie centra Maksim Samorukov smatra da je Balkan ''izgubio nekadašnju privlačnost'' za Rusiju, jer više nisu aktualni energetski projekti kao što su, recimo, Južni tok.
"Teško da će Rusija zbog ulaska Crne Gore u NATO poduzeti neke ozbiljne praktične akcije na Balkanu”, - zaključuje stručnjak
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu