Mrki medvjed
Jedna od najvećih i najopasnijih kopnenih zvijeri. U Rusiji nastanjuje gotovo cijeli šumski pojas, izuzev njegovih južnih predjela. I pored nezgrapnog izgleda, mrki medvjed trči izuzetno brzo, do 50 km/h, izvanredno pliva i dobro se penje po drveću. Odrasli medvjed jednim udarcem šape može slomiti kralježnicu divljem biku.
Prema približnim ocjenama danas u svijetu ima oko 200.000 mrkih medvjeda, a većina njih, oko 120.000, obitava u Rusiji.
Ipak, mrki medvjed napada ljude vrlo rijetko: ako ga uznemire u zimskom brlogu, ako je ranjen ili zatečen s plijenom. Posebno su opasne ženke s mladuncima.
Bijeli medvjed
Bijeli medvjed tipičan je stanovnik Arktika. Najkrupniji je predstavnik ne samo porodice medvjeda, nego i svih grabežljivaca. Neki mužjaci dugački su i po 3 metra, a teški preko 700 kilograma. I pored ogromne težine i prividne tromosti, bijeli medvjedi su čak i na kopnu brzi i vješti, a u vodi slobodno rone i mogu lako i dugo plivati.
Za razliku od svojih srodnika sveždera, bijeli medvjed je grabežljivac koji stalno lovi krupne životinje. Njegova su glavna žrtva arktički tuljani. U lovu na tuljane medvjed pokazuje zadivljujuću dovitljivost i snalažljivost: svojoj se žrtvi prikrada po ledu ili je vreba i lovi u vodi. Kao lovac vrlo je strpljiv: nekoliko sati može se prikradati plijenu ili ležati pored rupe u ledu, čekajući da izroni i uzme zrak.
Bijeli medvjedi često zalaze u naselja na ruskom Sjeveru i ponekad napadaju ljude. Događalo se i da bijeli medvjed u takvim situacijama pojede čovjeka.
Bijeli je medvjed upisan u međunarodnu „Crvenu knjigu“ (spisak izuzetno ugroženih životinja).
Amurski ili usurijski tigar
Jedan od najmalobrojnijih predstavnika porodice mačaka. Zovu ga još i „najsjeverniji tigar“. Nastanjuje jugoistok Rusije, obale rijeka Amur i Usuri u Habarovskom i Primorskom kraju. Upisan je u „Crvenu knjigu“.
Usurijski tigar velika je mačka egzotičnih šara, koja po snazi i sili nema sebi ravnih u čitavom životinjskom carstvu. To je jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca na planeti, ali je istovremeno i vrlo ranjiv pa i pored svoje veličine i ogromne fizičke snage, koja je tolika da ubijenog konja može vući po zemlji preko 500 metara. Po snijegu razvija brzinu i do 80 km/h. Samo je gepard brži od njega.
Usurijski tigar prikazan je na zastavi i grbu Primorskog kraja, kao i na mnogim heraldičkim simbolima gradova i oblasti ovoga kraja. Mnogi narodi Dalekog Istoka poštuju ga kao svetu životinju.
Snježni leopard
Snježni leopard dugačak je od 110 do 125 cm, a težak 20-40 kg. U porodici mačaka on ima proporcionalno najduži rep, koji mu je dugačak kao tri četvrtine tijela.
Spada među životinje koje obitavaju na najvećim nadmorskim visinama. Snježni leopard je samotnjak. Najaktivniji je noću, kada luta po visokim planinskim visoravnima u potrazi za plijenom. Kada ulovi plijen, pojede svega 2-3 kg mesa, a obilne ostatke hrane napušta i više se ne vraća po njih.
Snježni je leopard upisan u Crvenu listu Međunarodne unije za zaštitu prirode kao krajnje ugrožena vrsta kojoj prijeti izumiranje (najviša kategorija zaštite).
}
Ris
Ris je najsjeverniji predstavnik porodice mačaka. Susreće ga se čak i iznad Sjevernog polarnog kruga. Tijelo mu je snažno i nabijeno. Vrlo je vješt, odlično se penje po drveću i stijenama, brzo trči, pravi velike skokove (od 3,5 do 4 metra), prevaljuje velike udaljenosti i dobro pliva.
Risovi imaju poseban ritual pozdravljanja prilikom susreta: najprije onjuše nos jedan drugome, a onda se odmaknu pa se iz zaleta snažno udaraju glavama.
Ris obično ne napada čovjeka, ali kada je ranjen postaje opasan i nanosi lovcu ozbiljne povrede zubima i kandžama.
Vuk
Vuk je najkrupnija životinja u porodici svojih srodnika: težak je 86 kg, dužina tijela (bez repa) dostiže 160 cm, a rep mu je dug 52 cm. Vuk se uglavnom hrani krupnim kopitarima.
Vukovi imaju odlično razvijen jezik gesta (mimika, položaj i pokreti repa, glave, ušiju, tijela i dr.), koji ujedinjuje čopor i pomaže mu da djeluje usklađeno. U čoporu je obavezna ceremonija pozdravljanja, svi ukazuju poštovanje predvodniku: približavaju mu se puzeći, povijenih ušiju i polegnute dlake, ližu mu njušku i oprezno je grickaju.
Vuk je izvanredno fizički građen. Ne kaže se bez razloga da „noge vuka hrane“. Na kratkoj udaljenosti on može razviti brzinu od 60, a u skoku i do 80 kilometara na sat ili drukčije rečeno: 22 metra u sekundi!
Dva vuka mogu zubima usmrtiti jelena ili mladog losa teškog 150-180 kilograma.
Vuk je tradicionalni junak ruskih narodnih bajki.
Divlja svinja
Predak domaće svinje. Od prapovijesnog doba smatralo se da je meso ovih brzonogih i divljih životinja pravi specijalitet. Divlja svinja nastanjuje velike teritorije europskog dijela Rusije, Kavkaz i Južni Sibir. Na planini Tjan-Šan obitava na nadmorskoj visini od 3300 m.
Pametna je, lukava, zna napasti, zato je bolje ne izazivati je, jer onda postaje pravo „oruđe“ osvete.
U heraldici je divlja svinja simbol odvažnosti i neustrašivosti.
Riđovka
Najrasprostranjenija otrovnica u srednjem pojasu Rusije. Jedina je zmija koju se susreće daleko na sjeveru (čak do 68 stupnjeva sjeverne geografske širine) zbog svoje otpornosti na niske temperature. Otrov joj je smrtonosan i sličan otrovu čegrtuše.
Kada je dan topao i sunčan, riđovke se griju ležeći mirno negdje na starom panju ili čak na utabanoj šumskoj stazi. Po tmurnom i prohladnom vremenu kriju se u nekom zaklonu. Postaju aktivne noću, kada love glodavce i druge životinje.
Riđovka je oprezna zmija, ne voli da je uznemiravaju i uvijek gleda kako izbjeći susret s čovjekom. Pa ipak, svake godine raste broj nastradalih od ugriza riđovki. Samo u europskom dijelu Rusije bilježi se nekoliko tisuća slučajeva godišnje.
}
Gorska kuna
Jedan od najkrupnijih predstavnika porodice kuna: mužjaci su dugački 65-100 cm i teški od 8 do 20 kg, a rep im je dugačak otprilike koliko i četvrtina dužine tijela. U Rusiji nastanjuju čitav Sibir i sjevernu polovinu njenog europskog dijela. Gorska kuna je grabežljivac, spremna je pojesti svaku živu ili uginulu životinju na koju naiđe, ali najradije se hrani mesom kopitara. Najčešće su žrtve gorskih kuna sjeverni jelen i los.
Ovaj grabežljivac ima zadivljujuća čula: na obali smrznute rijeke gorska kuna po mirisu može osjetiti mrtvu ribu duboko u snijegu i to s debelim slojem leda na površini te ju za samo nekoliko minuta je otkopati snažnim potezima šapa, naoružanih oštrim kandžama.
Lukavstvo i snalažljivost u bajkama sjevernih naroda pripisuje se upravo gorskoj kuni, a ne lisici.
Crna udovica
Otrovni pauk, susreće se u južnim regijama Rusije i na Uralu. Ugriz ženke može biti smrtonosan za čovjeka i životinje poput konja ili deve.
Crna udovica češće ugriza ljude i životinje u vrijeme migracije ženki (lipanj i srpanj). Ovaj je pauk veoma plodan: primijećeno je da periodično (jednom u 10-12 ili 25 godina) dolazi do masovnog razmnožavanja ove vrste.
U trenutku ugriza najčešće se odmah osjeti oštra bol koja već kroz 15-30 minuta zahvaća cijelo tijelo. Otrov crne udovice 15 je puta jači od otrova čegrtuše, a ona je jedna od najotrovnijih zmija na svijetu.
Som
Krupna slatkovodna riba. Živi u rijekama i jezerima europskog dijela Rusije, izuzev bazena Sjevernog ledenog oceana. Poznati su slučajevi kada su u donjem toku Volge ribari izvlačili gigantske somove teške oko 300 kg.
Ispostavlja se da je najveći europski som ljubitelj ljudskog mesa i o tome postoje povijesna svjedočanstva. Još u Srednjem vijeku som je bio poznat po tome što je pored svog uobičajenog jelovnika volio degustirati ovcu ili psa, a ponekad i okusiti bezbrižnog kupača. Veliki som od pet metara može lako progutati dijete ili odvući u dubinu odraslog čovjeka.
Morski pas
Rusija je okružena mnogim morima koja pripadaju akvatorijima Tihog, Sjevernog ledenog i Atlantskog oceana. Među njima tihooceanska su mora najbogatija po vrstama i broju morskih pasa opasnih za čovjeka. U njihovim vodama živi 7 porodica s 12 vrsta morskih pasa. Ovdje se mogu sresti morski psi-ljudožderi kao mako morski pas, sivo-plavi morski pas, čuvena velika bijela psina, koja može biti dugačka šest metara, kao i gigantski morski pas čekić.
Fotografije: ITAR-TASS, PhotoXPress, Getty Images/Fotobank, slobodni izvori.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu