Preminula direktorica poznate „Inostranke” Ekaterina Genijeva

RIA Novosti
U Izraelu je preminula Ekaterina Genijeva, poznata filologinja i poznavateljica engleske književnosti, društvena aktivistica i stručnjakinja UNESCO-a. Ekaterina je 43 godine života posvetila jednoj od najvećih knjižnica Rusije.

Poslije duge bolesti u 70. godini života preminula je Ekaterina Genijeva.

Kako izgleda ruska književnost: Brada, zulufi i izbrijana glava
Čak i onaj koji nikad nije pročitao nijednu rusku knjigu, otprilike zna kako izgledaju ruski pisci. Njihovi portreti gotovo su poznati kao logotip coca-cole ili Appleova jabuka.

Genijeva je bila izvrsna prevoditeljica i filologinja, "neumorna pokroviteljica književnosti" i "dobra duša", kako ju je okarakterizirao pisac Aleksandar Kabakov. Vladimir Vojnovič, prijatelj Genijeve i autor čuvenog romana "Život i neobični doživljaji vojnika Ivana Conkina", dao je za RBTH Hrvatska sljedeću izjavu: "Ona je bila vrlo obrazovana i talentirana. Nikada se nije ograničavala okvirima rada u bibliotekarskom sustavu. Što sve nije radila: prevodila je, izdavala knjige engleskih autora, organizirala je književne manifestacije".

Njezina nevjerojatna energija i karizma ogledale se u svemu što je radila: od upravljanja knjižnicom do podizanja spomenika i zasjedanja u povjerenstvu Rusije za pitanja UNESCO-a.


Od perestrojke do danas

Genijeva je sredinom 1980-ih pripadala onima koji su  podržavali perestrojku i Gorbačovljeve reforme. Bila je vrlo bliska s Jegorom Gajdarom, aktivnom političkom i društvenom figurom za vrijeme prvog ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, tadašnjim ministrom financija i zamjenikom predsjednika vlade. Ona je bila uz njega kada se teško razbolio, a poslije njegove smrti brinula se o uspomeni na njega te je bila jedna od inicijatora podizanja spomenika.

Što Rusi danas čitaju?
Ruska književnost je na raskrsnici: traže se novi žanrovi, novi jezik i novi junak. O ruskom književnom tržištu i suvremenom čitatelju za Ruski vjesnik govore protagonisti književne scene.

Sergej Čuprinjin, autor i glavni urednik književnog časopisa Znamja - jednog od najstarijih i najuglednijih u zemlji - priča za RBTH Hrvatska: "Sredinom 1990-ih sam otišao kod Katje s projektom koji je izgledao kao potpuno bezumlje. Bio je to priručni rječnik suvremene ruske književnosti. To nije imalo nikakve veze ni s mojim časopisom Znamja, ni s njezinom djelatnošću u knjižnici. Ali ona mi je rekla: 'Kako nema veze? Tko će to učiniti ako neću ja ?! Ta rečenica je bila njezin moralni imperativ do kraja života".


Knjižnica strane književnosti, čuvena "Inostranka"

Teško je nabrojati sva odlikovanja Ekaterine Genijeve i njezine zasluge u kulturi, ali je očito i poznato da je njezino glavno "čedo", njezina misija i njen ponos bila Biblioteka strane književnosti "Rudomino", u narodu poznata kao "Inostranka". Njoj je Genijeva posvetila 43 godine života, a od toga je 22 godine bila na njenom čelu. Ona je bila inicijator mnoštva prijevoda stranih autora na ruski jezik, pažljivo je čuvala i umnožavala fond knjižnice.


Danas"Inostranka"sadržipreko5milijunaknjigana144svjetskajezika.Uugodnomambijentudvorištaknjižniceposjetiteljedočekujuskulptureljudikojeje Ekaterina uspjelaovjekovječiti.Tosuljudikojejeonadoživljavalakao genijeimaštalaotomedaihviđasvakidan,i s kojimaje htjelaupoznati svesvoje čitatelje.TosuAbrahamLincoln,Ivan PavaoII,CharlesDickens,James Joyce,HeinrichHeineimnogidrugi.

Više