Knjige, suborci u Drugom svjetskom ratu

Rusi se ponose time što mnogo čitaju, i svoju su strast pokazali i u najtežim trenucima svoje povijesti. Izvor: Press Photo.

Rusi se ponose time što mnogo čitaju, i svoju su strast pokazali i u najtežim trenucima svoje povijesti. Izvor: Press Photo.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u sovjetskoj Rusiji izdavačka djelatnost nije prekinuta. Naprotiv, samo u Moskovskoj Oblasti otvoreno je preko 200 novih knjižnica! Knjižničari su na frontu naglas čitali knjige borcima. U to teško vrijeme na policama knjižara i knjižnica pojavila su se nova izdanja Puškina, Shakespearea, Dantea, Plutarha, kompozicije Rahmanjinova i monografija posvećena slikaru Karlu Brjulovu.

U moskovskoj biblioteci „Černiševski“ u tijeku je izložba knjiga izdanih u razdoblju od 1941. do 1945. Izloženo je ukupno 348 knjiga iz 18 moskovskih biblioteka. Najviše knjiga izdano je 1941. i 1945.

Uz knjigu je lakše kopati rovove

Za vrijeme rata knjige su predstavljale jedan sasvim poseban svijet. Unatoč ogromnim teškoćama, otvarale su se knjižnice, a ljudi su mnogo čitali. Tijekom ratnih godina u Moskovskoj je Oblasti otvoreno čak 200 knjižnica. "Knjižničari su dobili nova zaduženja. Na primjer, ako bi zgrada knjižnice bila pogođena, knjižničari su sakupljali sve neoštećene knjige i odnosili ih u druge knjižnice", priča kustosica izložbe Jelena Arlan. "Kasnije su knjižničari odlazili na mjesta gdje su ljudi kopali rovove i naglas im čitali. Također su odlazili i u bolnice da čitaju ranjenicima."
Mnoge knjige tiskane se kao džepna izdanja, za vojnike koji su gotovo uvijek bili u pokretu. "Pogledajte ovu brošuru", pokazuje kustosica izložbe. "To je zbirka izreka legendarnog ruskog vojskovođe "Zavjet Suvorova", a tiskana je kao posebno izdanje za vojnike. Ovakva knjižica je mogla stati u džep ili vojnički ruksak. Jedan moj poznanik, veteran Drugog svjetskog rata, tvrdi da rat nisu dobili artiljerci ili tenkisti, već politički komesari koji su vojnike pripremali za borbu, potičući njihov patriotizam i borbeni duh."

 Fotogalerija: Kotači, tračnice, skije: Uskrsnula vozila Drugog svjetskog rata. Pregledati fotogaleriju.


Klasična književnost i politika

Tijekom rata izdavale su se knjige različitog sadržaja. Pojavila su se brojna izdanja iz područja filozofije i politike: Bismarckova djela, "Diplomacija" Harolda Nicolsona, "Svijet" Andréa Tardieua, Plutarhove filozofske rasprave, brojne povijesti filozofije, nekoliko knjiga o Napoleonovoj invaziji na Rusiju 1812. i o sukobu slavenskih i germanskih plemena. Izdano je i mnogo djela klasične književnosti: Shakespeare, Puškin, Dante, Maksim Gorki, Charles Dickens i Tolstoj. Pojavljivala su se i izdanja neuobičajena za ratno vrijeme: "Ukrasno vrtlarstvo", "Lov" ...

Preludij za Međunarodni muzički festival Spasskaja bašnja. Pogledati video.

Zanimljivo je da su tijekom Drugog svjetskog rata objavljivane i knjige čije je izdavanje moglo pričekati neka bolja vremena. Primjerice, iz tiska je izašlo nekoliko tomova "Velike sovjetske enciklopedije", monografija o znamenitom ruskom slikaru Karlu Brjulovu i "Osnove kompozicije". Tiskana su i djela velikih ruskih skladatelja, kao što su Glinka, Rimski-Korsakov i Rahmanjinov.

Rječnici za vojnike

Osim knjiga o vojnoj doktrini i diplomaciji, za vrijeme rata su se izdavali rječnici i jezični priručnici. Krajem rata Crvena armija je napredovala i izvan granica SSSR-a, a u inozemstvu su se vojnici morali sporazumijeti s lokalnim stanovništvom. Tiskana su izdanja namijenjena brzom učenju osnovnog leksika. Po tim kratkim rječnicima i jezičnim priručnicima može se pratiti kretanje sovjetske vojske. Tako su se pojavili poljsko-ruski rječnik, pa rumunjsko-ruski, pa tursko-ruski i japansko-ruski ...

 

Putinova reakcija na "cinične laži" o Drugom svjetskom ratu
Predsjednik RF Vladimir Putin je u svojem obraćanju na sjednici organizacijskog odbora za proslavu 70-godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu govorio o širenju "ciničnih laži".


Pored izdanja na ruskom jeziku, tiskane su i knjige na jezicima naroda SSSR-a, tako da su svi mogli čitati na materinjem jeziku, a Rusi su mogli bolje upoznati kulturu svojih ratnih drugova s kojima su se borili rame uz rame. Za vrijeme Drugog svjetskog rata radilo je preko deset izdavačkih kuća od kojih su mnoge evakuirane u pozadinu kako izdavaštvo ne bi zamrlo ni u najtežim ratnim danima.
Boris Leonov, stručnjak za vojnu literaturu, za RBTH objašnjava kako je rat unio mnoge novine u rusku književnost i knjige učinio još vrednijima. "U to je vrijeme jako obogaćena vojna literatura, koja je kasnije postala svojevrsni klasik i na nju se nadovezala cjelokupna sovjetska poslijeratna književnost 20. stoljeća", podsjeća on. "Objavljeno je mnogo romana, pripovjedaka i zbirki poezije s ratnom tematikom. Neke od tih knjiga su tiskane u najtežim ratnim godinama. Danas je situacija drugačija jer ljudi radije slušaju glazbu ili gledaju filmove, pa knjiga više nije jedina osnova na kojoj počiva kultura ", zaključuje Boris Leonov.