Kamčatka – sedam iznenađenja za turiste

Izvor: Andrej Zajcev, Julija Šandorenko

Ovakav pejzaž više liči na Island, nego na ruski Daleki istok. RBTH svojim čitaocima otkriva što najviše iznenađuje turiste koji posjete Kamčatku, jedun od najudaljenijih i najnepristupačnijih regija Rusije, po čemu je ovaj poluotok jedinstven i zašto privlači desetine tisuća turista godišnje, usprkos astronomsko visokim cijenama i teškoćama koje čovjek mora savladati da bi uživao u ovoj ruskoj dalekoistočnoj bajci.

Poluotok medvjeda 

Kamčatka je pravi raj za medvjede. Procjenjuje se da ih ovdje ima između 15 i 30 tisuća. Toliko medvjeda na jednom mjestu nema više nigdje na svijetu. Kamčatske medvjede najbolje i najsigurnije možete promatrati u okolini Kurilskog jezera udaljenog 200 kilometara od Petropavlovska Kamčatskog, glavnog grada poluotoka. Fotograf Sergej Gorškov je upravo na ovom mjestu uhvatio u panoramski kadar čak 17 medvjeda! Kurilsko jezero je dio Kronockog prirodnog rezervata (http://kronoki.org). Turisti se ovdje mogu kretati isključivo u pratnji naoružanih čuvara rezervata.

Život kraj vulkana

Izvor: Vadim Gipenrejter

Turisti s nevjericom slušaju kako stanovnici Petropavlovska Kamčatskog bez ikakvog straha govore o Korjakskom, Avačinskom i Kozeljskom vulkanu koji se, kada je vedro, jasno vide iz svih dijelova glavnog grada poluotoka. Dva vulkana su još uvijek aktivna i povremeno „kašljucaju” i „puše se“ na vrhovima, pa se u gradu osjete blagi potresi. 

Iako su stanovnici Kamčatke navikli na život u blizini vulkana, mnoge stambene zgrade i kuće u Petropavlovsku Kamčatskom su ojačane posebnim konstrukcijama, otpornim na potrese i opremljenim seizmološkim uređajima koji registriraju svaku promjenu u „ponašanju“ opasnih ognjenih susjeda. Obližnji vulkani se najbolje vide s vrha Mišenaja, a u hotelu Petropavlovsk po cijeni od 5 tisuća rubalja (600kn) može se unajmiti soba s pogledom na neki od vulkana. S lokalnog aerodroma Elizovo turisti mogu helikopterom stići do ostalih kamčatskih vulkana, među kojima je i kaldera vulkana Uzon. Neizostavno treba posjetiti Dolinu gejzira i Dolinu smrti (ime je dobila zbog otrovnih vulkanskih isparenja). Na Kamčatki ima oko tristo vulkana koji se nalaze na UNESCO-voj listi svjetske baštine.

Basnoslovno visoke cijene

Putovanje na Kamčatku sebi mogu priuštiti samo bogatiji turisti, jer avionska karta iz Moskve košta 20 tisuća rubalja (a u jeku ljetne sezone čak 60 tisuća). Vožnja helikopterom do Doline gejzira košta 90 tisuća rubalja. Za litar benzina treba platiti najmanje 45 rubalja. Prosječan račun za ručak u lokalnom restoranu iznosi tisuću rubalja. 

Prema tome, turiste će na Kamčatki iznenaditi i neočekivano visoke cijene. Recimo, u supermarketima prodajnog lanca Vega kilogram krastavaca košta 700 rubalja (oko 84kn), bugarska slatka paprika 800 rubalja (oko 96 kuna), a jogurt Danone 200 rubalja (oko 25 kuna). Prosječna plaća stanovnika Kamčatke je između 15 i 20 hiljada rubalja (1800-2400kn), iako ima i onih koji zarađuju znatno više (recimo, zaposleni u vojsci čija se mjesečna primanja kreću od 50 do 80 hiljada rubalja (6000-9650kn). Odmor na Kamčatki košta kao safari u Tanzaniji ili krstarenje oko Australije. Zbog trenutnog pada tečaja rublja cijene turističkih aranžmana su niže, pa je Kamčatka sada dostupnija nego ranije.

Kamčatske delikatese: losos i crveni kavijar

Izvor: Julija Šandorenko

Stanovnike Kamčatke su donedavno noću često budili neobični zvuci. Dopirali su iz vode, a ispuštali su ih lososi koji su ovdje u velikom broju dolazili u vrijeme mriješćenja.

Ognjeni divovi daleke Kamčatke U svoj ​​raznovrsnosti i bogatstvu ruskih krajolika posebno mjesto zauzima daleka i teško pristupačna Kamčatka, područje aktivnih vulkana.

Kamčatka je slabo naseljena, pa je ovdašnja priroda nezagađena, a voda izuzetno čista. Specijaliteti kamčatske kuhinje su različite vrste tihooceanskog lososa: nerka, gorbuša, kižuč (srebrni losos) i čaviča, kao i plodovi mora: morski češljevi, čuvene kamčatske krabe i lignje. Tijekom ljetne sezone ribolova turisti mogu probati delikatesni crveni kavijar „pjatiminutka». Kavijar se može pripremiti i odmah na obali rijeke od tek upecane ribe. Ako na Kamčatku dođete zimi, ne brinite za kavijar – on je ovdje preko cijele godine svježiji nego na kontinentu (kako ovdašnji stanovnici zovu ostali dio Rusije), jer je pripremljen svega nekoliko mjeseci ranije, tijekom ljetne sezone. Na kamčatskim ribljim tržnicama cijena ovog svojevrsnog jestivog suvenira je oko 2000 rubalja (240kn), uz besplatnu degustaciju.

Ljepota netaknute prirode

Kamčatka je pravo mjesto za sve one koji su spremni savladati brojne teškoće da bi svojim očima vidjeli neobičnu ljepotu netaknute prirode: jezera puna života pokraj smrtonosnih vulkana, ledenjake iz kojih izbijaju termalni izvori, tajgu, tundru i divlje životinje koje žive u neposrednoj blizini ljudi. Evo kako ovaj divan i nevjerojatan svijet opisuje Igor Špiljenok, fotograf prirodnih ljepota poluotoka, u svojoj knjizi Kamčatka koju volim: „Dok u mirno jutro s kamerom sjedim na obali Kurilskog jezera i gledam izlazak sunca iznad Iljinskog vulkana, čini mi se da sam okružen nepromjenljivim, vejčnim predjelima i krajolicima, da je sve ovo postojalo mnogo prije mene i da će postojati zauvijek. Onda me iznenadni zemljotres podsjeti da je Kamčatka jedno od najnesigurnijih mjesta na planeti i da se ovdje u svakom trenutku može dogoditi nešto nepredviđeno i grandiozno”.

Neotkriveni svijet

Izvor: Julija Špiljenko

Iako je Petropavlovsk Kamčatski osnovan kada i Sankt-Peterburg, mnogim posjetiocima Kamčatke se čini da ljudi ovdje žive tek pedesetak godina. Na poluotoku živi 350 tisuća ljudi, a u glavnom gradu s 170 tisuća stanovnika nema blještavog osvjetljenja, ni noćnog života kao u drugim velikim gradovima.

Fotogalerija: Kamčatka. Na kraju svijeta

Sve do 1990. posjeta Kamčatki je strancima bila zabranjena, a građanima Rusije je trebala specijalna dozvola. Sada je Kamčatka otvorena za sve. Ovdje će vam se, kao rijetko gdje na planeti, činiti da otkrivate jedan sasvim nepoznat svijet – doline i rijeke s termalnim gejzirima, kaldere vulkana duge po nekoliko kilometara i reljef koji se mijenja nakon svake vulkanske erupcije. Iako je Kamčatka otkrivena prije više od 300 godina, o njoj se do danas malo zna.

Krimski rat na ruskom Dalekom istoku

Teško je povjerovati da je Krimski rat (1853-1856) stigao čak do daleke Kamčatke. Iako je Rusija izgubila ovaj rat, u Petropavlovsku Kamčatskom je značajno pobijedila anglo-francusku koaliciju. Malobrojni garnizon Petropavlovska Kamčatskog odbio je napad daleko nadmoćnije anglo-francuske eskadre koja je napala luku u kamčatskom glavnom gradu – glavnom dalekoistočnom uporištu Rusije.