Sedam najzanimljivijih otoka Rusije

Olhon

Izvor: Alamy / Legion Media

Olhon je najveći i jedino naseljeni otok u sibirskom jezeru Bajkal. Na burjatskom jeziku Olhon znači „suh“ - jer nema ni jedne jedine rijeke ni potočića - iako je okružen Bajkalskim jezerom, koje u sebi sadrži petinu nezamrznute slatke vode na planeti.

Hužir je najveće naselje na Olhonu u kojem, prema popisu od prije tri godine, živi 1 200 stanovnika. Stanovnici Hužira ga šaljivo zovu „glavni grad“. Naselje ima nekoliko prodavnica prehrambene robe i restorana, crkvu i noćni klub.

Nedaleko od istočne obale Olhona nalazi se najdublje mjesto Bajkalskog jezera (1 642 m).

Priroda na otoku je vrlo bogata i raznovrsna: stepe, pješčane plaže s dinama, četinarske šume duž obale, guste šume ariša i rijetke jelove šume, mramorne stijene obrasle gustom crvenkastom mahovinom i močvare.

Sahalin

Izvor: Alamy / Legion Media

Sahalin je sa svojih 76,5 tisuća kvadratnih kilometara najveći ruski otok. Nakon Rusko-japanskog rata 1905. Sahalin je podijeljen između Japana i Rusije, ali je nakon Drugog svjetskog rata u cjelini pripao SSSR-u, a kasnije današnjoj Rusiji.

Sahalin ima oko pola milijuna stanovnika, od kojih trećina živi u Južno-Sahalinsku, jedinom većem gradu na otoku. Zima ovdje traje 7 do 8 mjeseci, a kratko ljeto je najčešće prohladno i vjetrovito. Sahalin je bogat nalazištima nafte, plina, zlata i ugljena. Ovaj otok uglavnom posjećuju ljubitelji ekološkog turizma jer se na njemu nalazi nekoliko velikih prirodnih rezervata s netaknutom prirodom, zaštićeni parkovi prirode i brojna prirodna lječilišta.

Iturup

Izvor: Geo Photo

Otok Iturup se nalazi u neposrednoj blizini Japana i najveće je na Velikom kurilskom grebenu. Kao i ostali Kurilski otoci, Iturup je vulkanskog porijekla: na rtu Inkito nalazi se „zemlja ohlađene lave“, po kojoj se može pretpostaviti kako je Kurilski arhipelag izgledao prije milijun godina.

Na Iturupu se nalazi devet aktivnih vulkana, jedan od najvećih vodopada Rusije Ilja Muromac (141 m), mnogo termalnih izvora i jezera. Na otoku danas živi nešto više od 6 000 ljudi.

Otok Iturup je, kao i cijeli Kurilski arhipelag, do 1945. pripadao Japanu. Kurilski otoci su ušli u sastav Sovjetskog Saveza nakon kurilske desantne operacije. Međutim, Japan i dalje pretendira na ovaj teritorij, što onemogućuje potpisivanje mirovnog sporazuma između Rusije i Japana.

Otok Ratmanova

Izvor: Alamy / Legion Media

Otok Ratmanova je najistočnija točka Rusije. Nalazi se u sredini Beringovog tjesnaca na samo 3.7 kilometara od otoka Kruzenshterna, koje pripada SAD-u. Otok Ratmanova administrativno je dio Čukotskog autonomnog okruga, ali na njemu više nema stalnih stanovnika. Na otoku se nalazi samo baza ruskih graničara. Do prije pola stoljeća tu su živjeli starosjedioci Eskimi, koji su se preselili na Čukotski poluotok i na američki otok Kruzenshterna.

Na otoku Ratmanova se nalazi jedna od najvećih ptičjih kolonija u regiji s preko 4 milijuna primjeraka. U lipnju 1976. ovdje je otkriven i oker-žuti kolibri (selasphorus), jedina vrsta kolibrija koja se može sresti na teritoriju Rusije.

Kiži

Izvor: Alamy / Legion Media

Arhitektonski ansambl Spaso-Kiškog pogosta (ograđeno groblje s parohijskom crkvom) nalazi se na otoku Kiži, jednom od 1 650 otoka jezera Onjega, i ubraja se u najvažnije znamenitosti sjeverozapada Rusije; prije više od 20 godina upisan je na listu Svjetske baštine UNESCO-a. Crkva posvećena Preobraženju Gospodnjem, visoka 37 metara, s prelijepim drvenim kupolama, za većinu građana Rusije predstavlja pravi primjer ruske srednjovjekovne drvene arhitekture. Prema legendi, 22 kupole ove crkve, raspoređene na nekoliko razina, sagrađene su bez ijednog vijka.

Kiški pogost je centralni dio prvog ruskog muzeja na otvorenom, Državnog povijesno-arhitektonskog i etnografskog muzeja-rezervata Kiži.

Zemlja Franje Josipa

Izvor: Alamy / Legion Media

Zemlja Franje Josipa I. je arhipelag od 192 otoka ukupne površine preko 16 tisuće kvadratnih kilometara. Nalazi se u Sjevernom ledenom oceanu i jedna je od najsjevernijih teritorija Rusije i svijeta. Otok pripada Primorskom dijelu Arhangelske oblasti. Na njemu nema stalnih stanovnika, a povremeno ovamo dolaze istraživači, graničari i pripadnici jedinica zadužene za proturaketnu obranu sjevernih granica Rusije. Na jednom od otoka arhipelaga 2005. je otvorena najsjevernija poštanska ispostava na svijetu Arhangelsk 163100, koja radi samo srijedom od 10 do 11 ujutro. Na teritoriju arhipelaga nalaze se brojne ptičje ljetne kolonije, od sisavaca se susreću bijeli medvjedi i polarne lisice, a u vodama oko otoka ima foka, morževa i bijelih kitova. 87% teritorija otoka pokriveno je ledom.

Itigran

Izvor: Geo Photo

U Beringovom tjesnacu, nedaleko od uvale Proviđenja, nalazi se mali brdovit otok Itigran. Na njemu se nalazi znamenita Kitova aleja, jedinstveni spomenik i svetilište drevnih Eskima, lovaca na kitove. Pretpostavlja se da je Kitova aleja nastala u 14. stoljeću. Ovaj zagonetni spomenik jedinstven je ne samo na Čukotki, već i na cijelom Arktiku.

Kitova aleja je duga 300 metara. Čine je dva paralelna reda lubanja i kostiju kitova. Bliže moru poredane su lubanje grenlandskih kitova, raspoređene u 15 grupa po 2 do 4 lubanje. Ukopane su u zemlju prednjim dijelom i uzdižu se metar i pol u visinu. Nešto dalje, na uzvišenju, paralelno se proteže red načinjen od čeljusti kitova koje su ukopane u zemlju vertikalno, na dubini oko pola metra, i uzdižu se 4 do 5 metara iznad tla. Svaka od ovih džinovskih kitovih čeljusti teška je 250-300 kilograma.