Kako je novinarima 17. prosinca priopćio zapovjednik Strateških raketnih trupa Sergej Karakajev, robotički sustavi u ovom rodu vojske mogu rješavati različite zadatke: od kompletnog promatranja područja na kojem se nalaze položaji raketnih divizija do ukazivanja pomoći njihovim pripadnicima.
Zapovjednik Strateških raketnih trupa ne isključuje mogućnost da će se „čuvari“ Jarsa i Topolja proizvoditi zajedno s najnovnijim raketnim sustavima čija izrada je već u tijeku. Zapravo, riječ je o poslovima po sustavu „ključ u ruke“, gdje će se zajedno s najnovijim sustavom za lansiranje balističkih raketa proizvoditi i njegov vlastiti „čuvar“.
U ovom trenutku se zna da je u tijeku konstruiranje i testiranje mobilnog robotičkog sustava „Volk 2“, koji će koristiti jedinice Strateških raketnih trupa. Taj robot je pravi univerzalni vojnik. Moćan je i težak, kreće se pomoću gusjenica i može izvršavati gotovo sve borbene zadatke: od patroliranja zadanog teritorija i promatranja, do čuvanja važnih objekata i pružanja vatrene podrške taktičkoj grupi.
Ovaj „Vuk“ će imati i svoje „zube“, tj. teški mitraljez „Kalašnjikov“ i mitraljeze velikog kalibra „Utёs“ i „Kord“. Najvažnija prednost ovog robota je mogućnost da otvara vatru u pokretu, pri brzini od 35 km/h, u ograničenoj vidljivosti i po mraku. Za preciznost „vučjih“ projektila zaduženi su termovizijska kamera, laserski daljinomer i hidrostabilizator.
Sergej Karakajev nije isključio mogućnost primjene novih borbenih robota koji se već koriste u drugim rodovima vojske. U ovom trenutku ruske Kopnene trupe intenzivno primjenjuju robot „Platforma-M“, koji je manje veličine od robota „Volk-2“, ali obavlja iste zadatke. Kompleks je naoružan bacačem granata i mitraljeskim sustavom „Mališ“. Pomoću njega se može daljinski upravljati borbenim akcijama.
Razvoj umjetne inteligencije na prvom mjestu
Zapovjednik Strateških raketnih trupa je naglasio da u dogledno vrijeme moderni zapovjedni sustav četvrte i pete generacije pored čuvanja balističkih raketa i pružanja pomoći pripadnicima Strateških raketnih trupa mogu dobiti zadatak „da neposredno izvršavaju naredbe vezane za lansiranje raketa, bez ikakvih posrednika, čak i u uvjetima nuklearnog udara i radio-elektronskog ometanja”. To znači da u slučaju neposredne opasnosti (na primjer, kada je sustav za rano otkrivanje raketnog napada primijetio lansiranje neprijateljske rakete ili kada se već dogodila katastrofa) roboti sami donose odluku o uzvratnom udaru.
Zasada stanje ruske robotike (kako borbene tako i mješovite vojno-civilne) ne omogućava da se robotima povjeri tako važan zadatak. Postojeći sustavi većinom funkcioniraju na daljinsko upravljanje. Zbog toga će, prema riječima Sergeja Karakajeva, „prije uvođenja u eksploataciju novih robotiziranih sustava morati izvršavati niz dodatnih istraživanja i testiranja”.
Takvo testiranje se već vrši u okviru kompleksnog namjenskog programa „Stvaranje najnovije vojne robotike do 2025. godine”, koja podrazumijeva opremanje oružanih snaga najsuvremenijim borbenim robotima.
U rujnu 2015. godine Vojnoindustrijska komisija Rusije zajedno s Ministarstvom odbrane pripremila je niz taktičkih testova za robotičke sustave koje dobiva vojska, a u listopadu 2015. godine predstavnici ruske Ujedinjene korporacije za proizvodnju uređaja priopćili su da je završeno testiranje automatiziranog sustava upravljanja grupama robotičkih sredstava pod nazivom „Unikum”. Taj sustav, prema informacijama koje navode njegovi autori, omogućava da se čovjek potpuno isključi iz procesa upravljanja i da se mehanizmima dodijele svojstva koja su gotovo ravna ljudskim mogućnostima.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
