Rusija reže vojni proračun

2. studenoga 2016. Aleksej Losan
Zbog niskih cijena nafte Vlada Rusije više ne može financirati reformu vojne industrije kao ranije.
Russian Armed Forces
Nacrtom je predviđeno rezanje proračuna gotovo po svim stavkama, ali će najviše "stradati" upravo vojna industrija. Izvor: Aleksej Filippov/RIA Novosti

Ruske vlasti su odlučile smanjiti troškove obrane za bilijun rubalja (15,89 milijardi dolara), tj. otprilike za 30%. To se može zaključiti po nacrtu federalnog proračuna koji je Vlada krajem listopada podnijela Državnoj dumi (donjem domu ruskog parlamenta), priopćava poslovni list Kommersant.

Za stavku "nacionalna obrana" iz federalnog proračuna će 2017. godine biti izdvojeno 2,84 bilijuna rubalja (45,15 milijardi dolara) ili 3,3% bruto domaćeg proizvoda (BDP). "U uvjetima smanjenih prihoda više se ne razmišlja o kompromisima prilikom podjele proračuna. Važno je sačuvati makar i reducirano funkcioniranje narodne privrede i države u svim najvažnijim pravcima", objašnjava analitičar grupe kompanija "Finamore" Aleksej Kalačov. Po riječima ruskog stručnjaka, u uvjetima nižih cijena nafte čudno bi izgledalo da se vojni troškovi uvećavaju, a socijalni smanjuju. Zbog toga će se postotak vojnih troškova postupno smanjivati. Primjerice, 2018. godine će iznositi 3% BDP, a 2019. još manje - 2,8%.

 

Redukcija u svim domenama

Na takav korak je Vladu uvelike potaknuo primjer kasnog Sovjetskog Saveza. Naime, sovjetska vlast je i pored pada cijena nafte nastavila uvećavati vojne troškove, što je između ostalog prouzrokovalo duboku krizu i kasnije je dovelo do raspada zemlje. "Kada je riječ o proračunskom planiranju, najvažnija pouka se može izvući iz proračuna kasnog SSSR-a, iz kojeg se vidi kakvu opasnost predstavljaju hipertrofirani vojni troškovi", kaže savjetnik za makroekonomiju generalnog direktora brokerske tvrtke "Otkrytie Broker" Sergej Hestanov. Po njegovim riječima, upravo zbog toga je vlada odlučila reducirati vojne troškove za trećinu, iako će takvo rezanje proračuna biti bolno za vojno-industrijska poduzeća.

Nacrtom je predviđeno rezanje proračuna gotovo po svim stavkama, ali će najviše "stradati" upravo vojna industrija. "Izuzetak je socijalna sfera, za koju će se 2017. godine izdvojiti još više novca, što se može objasniti predizbornim predsjedničkim ciklusom, budući da je uoči izbora ulje važnije od topova", kaže Aleksej Kalačov. Od 2017. godine počinje i planirani rast troškova za opsluživanje državnog duga. To se objašnjava činjenicom da će u tom razdoblju Rezervni fond (gdje se čuvaju sredstva stečena prodajom skupe nafte) u potpunosti biti potrošen za pokrivanje proračunskog deficita, poslije čega će najveći izvor pokrivanja proračunskog deficita postati rast državnog duga.

 

Štednja na prvom mjestu

Opseg deficita proračuna ovisi prije svega o cijeni nafte. Vlada planira 2016. godine zadržati deficit na razini od 3% BDP-a. "U ovom trenutku u nacrt proračuna za sljedeću godinu unesene su relativno 'konzervativne' cijene nafte, što samo po sebi podrazumijeva redukciju troškova", kaže analitičar grupe kompanija TeleTrade Mihail Podupski. Štoviše, po njegovim riječima, u budućnosti će se troškovi vjerojatno morati još više reducirati.

U uvjetima nedostatka državnih sredstava Vlada je već odustala od pokretanja novih projekata. Čak je reducirala financiranje rekonstrukcije glavnih željezničkih magistrala koje spajaju Europu s Dalekim istokom, tj. "Transsib" i BAM. Sve u svemu, planirano je da se nominalni troškovi proračuna do 2019. godine smanje na 16,2 posto, u odnosu na 19,8 posto, koliko iznose za 2016. godinu. Štoviše, u skladu s dugoročnim planom, Ministarstvo financija RF planira do 2034. godine reducirati državne troškove na 13,1 posto bruto domaćeg proizvoda.

+
Like us on Facebook