Proučavajući statistiku i uzroke samoubojstava među ruskim tinejdžerima, novinari su otkrili da je puno djece koja su počinila samoubojstvo bilo učlanjeno u internetske zajednice povezane s igricom „Plavi kit“. /
Getty Images„Plavi kit“ je ime igre koju su anonimni korisnici ruske društvene mreže VKontakte (više od 410 milijuna registriranih korisnika, peta najpopularnija internetska stranica na svijetu) pokrenuli 2015. Kako bi došli do kraja igre, igrači moraju izvesti ukupno 50 zadataka (jedan dnevno), koji uključuju fizičko i psihičko samoozljeđivanje, primjerice – „probušiti ruku“, „probuditi se u 4.20 ujutro i pogledati strašan video“, „urezati oštricom kita na nogu“, „cijeli dan ni s kim ne razgovarati“, „popeti se na visoku zgradu i pustiti noge da vise s ruba“ i tako dalje. Krajnji zadatak je samoubojstvo, zahvaljujući kojem će igrač postati „visoko razvijen“ i „slobodan“ od svjetovnih briga poput simbola igrice – kita koji se nasukao.
Zadaci se sudionicima dijele putem lažnih profila. U pravilima igre stoji da „o tome nikome ništa ne smiju reći“ i da se „zadaci trebaju izvršavati kakvi god bili“. Otvorene grupe povezane s grupom pune su depresivnih slika, citata o besmislenosti života i protesta protiv ciničnog svijeta odraslih.
„Stječe se dojam da su ovu igricu razvili iskusni psiholozi. Sve je učinjeno vrlo profesionalno“, objasnila je za RBTH Hrvatsku Anastasija Deljagina s Instituta za psihoterapiju i kliničku psihologiju. „Općenito govoreći, djecu privlači bilo kakav misterij, posebice onaj povezan sa smrću. Nadalje, ako tinejdžer pati od ozbiljnih psihičkih problema ili trauma, ne čudi da ovu igru može odigrati do kraja.“
Igricu su u svibnju 2016. godine prve razotkrile novine Novaja gazeta. Proučavajući statistiku i uzroke samoubojstava među ruskim tinejdžerima, novinari su otkrili da je više od 100 djece koja su samoubojstvo počinila između studenog 2015. i travnja 2016. godine bilo učlanjeno u internetske zajednice povezane s igricom „Plavi kit“. Istraga je privukla pozornost Istražnog odbora Rusije. Uhićeno je nekoliko osoba osumnjičenih za vođenje takvih internetskih zajednica. Sada ih se tereti za „poticanje na samoubojstvo.”
VKontakte je na zahtjev Roskomnadzora počeo brisati javne grupe i objave označene oznakom „plavi kit“ (kao i „plavi“, „more kitova“, „igram“, „tihi dom“ i dr.) i blokirati korisnike koji stavljaju slične oznake. Nakon tog je interes za igricu pao. Međutim, u veljači 2017. godine je Ruski javni centar za internetske tehnologije zabilježio novi rast broja objava s takvim oznakama – ovaj put na Instagramu, jedna objava u minuti. Ukupno je zabilježeno 45 tisuća takvih objava. Međutim, profili s kojih su te objave objavljene još su se jednom pokazali lažnima – otvoreni su samo nekoliko dana ranije.
Voditelj Centra za istraživanje zakonitosti i političkog protesta Jevgenij Venediktov smatra da „ta brojka nije mogla biti nešto spontano ili rad jednog luđaka. Radi se o djelovanju velikog broja ljudi kojima se, najvjerojatnije, upravlja iz jednog centra. Kojeg? To je pitanje. Teško je uhvatiti anonimne 'botove'. To može biti tko god vam padne napamet, pa i zapadne obavještajne službe koje eksperimentiraju s načinima upravljanja masama“.
Časopis Elle je izvijestio da je Ministarstvo obrazovanja Francusko uputilo upozorenje o opasnoj igri rektorima svih sveučilišta, jer je „Plavi kit“ stigao do tinejdžera u zemlji. Prema pisanju novina Le Nouvel Observateur, e-Enfance – organizacija koja štiti djecu od virtualnog zlostavljanja – je počela primati pozive zabrinutih roditelja čija su djeca naišla na igru. Francuski tjednik VSD je, nakon što je intervjuirao francuske obrazovne dužnosnike, mehanizme vrbovanja igrice „Plavi kit“ usporedio s onima kakve koriste sekte i radikalni pokreti. Francuski dužnosnici vjeruju da se radi o čitavoj kampanji, a ne o pojedinačnim slučajevima, ali ne znaju tko stoji iza toga.
Igricu su navodno igrali i tinejdžeri u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj. Poljska ogranizacija SafeNet, koja nastoji zaštititi djecu od štetnih online sadržaja, izdala je službeno upozorenje s objašnjenjem da se na lokalnim mrežama pojavila opasna igra.
Postoji i drugo mišljenje – da nema izravne veze između igrice „Plavi kit“ i rasta tinejdžerskih samoubojstava, i da je pojava igrice prilično logična. „Uzroci tinejdžerskih samoubojstava odavno se istražuju“, kaže Dmitrij Gromov, vodeći istraživač na Institutu za etnologiju i antropologiju Ruske akademije znanosti. „To su obiteljski sukobi, sukobi u školi, strah od budućnosti, strah od kazne. U vrijeme ekonomskih i društvenih kriza uvijek postoji porast broja samoubojstava. Naravno, moguće je potaknuti osobu da počini samoubojstvo i suicidalne grupe na internetu treba blokirati, no, vjerujte mi, to neće riješiti problem.“
Anastasija Deljadina se slaže: „Rusija je imala jednu od najviših stopa tinejdžerskih samoubojstava na svijetu davno prije pojave 'Plavog kita' (prema podacima UN-a, Rusija je 2013. godine imala najvišu stopu tinejdžerskih samoubojstava u Europi – RBTH Hrvatska). Čak i ako si netko zaista oduzme život nakon što se priključio suicidalnoj online grupi, grupa je samo posljedica, dok pravi uzrok leži u obitelji, u činjenici da roditelji nisu svjesni, ili su ravnodušni, prema problemima svoje djece. Dijete se takvim grupama pridružuje jer su negativne, a ne obrnuto. Kasnije roditelji obično kažu da njihovo dijete nikad takve misli nije izricalo u njihovom prisustvu i da je on ili ona bila 'draga i slatka', no to ništa ne dokazuje. Djeca su dobra u skrivanju stvari. Sama činjenica da dijete može provesti dane i noći ispred računala već ukazuje na ozbiljne probleme u obitelji.“
Priča o Fiippu Budejkinu iz Podmoskovlja, administratoru jedne suicidalne grupe koji je trenutno u pritvoru (i prijeti mu kazna od 4 godine zatvora), i Renati Kambolini, studentici iz Ussurijska koja se priključila grupi i počinila samoubojstvo, ilustracija je svega ranije rečenog.
Prema riječima ljudi koji su ga poznavali, Budejkin nije imao prijatelja i bio je u jako napetim odnosima s roditeljima, pa je na internetu provodio sate. „Majka ga je grdila gotovo svaki tjedan, često u javnosti“, kaže obiteljska prijateljica. „Filipp je bio jako povučen momak, niste iz njega mogli izvući niti riječ. Na ulici je izgledao potpuno odvojeno od ostatka svijeta.“
Renata Kambolina je također imala problema s roditeljima. „Oni me ne razumiju i samo me kritiziraju“, žalila se prijateljima, s kojima je osnovala rock sastav pod nazivom – možda znakovitim – „Les Miserables“. Njezin profil na društvenoj mreži VKontakte je očajnički vapaj upomoć. „Spavaj. Sutra će biti još gore“, „Doktore, ljudi me čitavo vrijeme izbjegavaju i zadirkuju“, „Doktore, imam problem, ne mogu se otvoriti ljudima“ - to su neke od stvari koje je Renata objavljivala. Još uvijek nije jasno kako je njezina obitelj mogla ne primijetiti njezin vapaj upomoć.
Ujutro 23. studenog 2015. Renata je nakon svađe s dečkom objavila selfie s vlakom koji prolazi u pozadini i tekstom: „Nja. Zbogom.“ To je također prošlo nezapaženo (ova objava danas ima više od pola milijuna 'lajkova' i više od 14 tisuća podjela).
Sutradan se na istom tom mjestu Renata bacila pod vlak.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu