Kako će Rusija reagirati na članstvo Crne Gore u NATO-u?

30. ožujka 2017. Oleg Egorov
Otkako je Senat SAD-a 28. ožujka odobrio ulazak Crne Gore u NATO, njezino članstvo u savezu je samo pitanje vremena. Po mišljenju ruskih stručnjaka, Crna Gora kao članica NATO-a neće donijeti nikave promjene u globalnom odnosu snaga, ali će zadati udarac interesima Rusije u regiji.
NATO
Premijer Crne Gore Milo Đukanović na brifingu na summitu NATO-a u Varšavi. 8. srpnja 2016. / Izvor: ZUMA Press/Global Look Press

Sjedinjene Države su podržale ulazak Crne Gore u NATO. Većina članova Senata Kongresa SAD-a glasovala je 28. ožujka za pridruživanje ove zemlje Sjevernoatlantskom savezu. Još je potreban potpis Donalda Trumpa da bi Washington konačno ratificirao kandidaturu Podgorice, ali ni tu neće biti problema, sudeći po tome što je predstavnik Trumpove administracije, državni tajnik Rex Tillerson, ranije pozvao senatore da odobre dokument.

Proces ulaska Crne Gore u NATO je pokrenut u svibnju prošle godine. Šefovi diplomacija zemalja NATO-a su potpisali odgovarajući protokol, poslije čega je, prema izjavi predstavnika crnogorske vlade Veska Garčevića, "zemlja praktički postala dio bloka". Crna Gora će službeno postati 29. članica NATO-a kada protokol ratificiraju sve članice saveza. U ovom trenutku je 25 od ukupno 28 članica NATO-a već ratificiralo odluku.

 

Đukanovićevi interesi

Ruski stručnjaci smatraju da ulazak u NATO nije potreban toliko narodu Crne Gore koliko njezinom dugogodišnjem čelniku Milu Đukanoviću (bio je premijer do studenog 2016. godine). "Za Đukanovića je ulazak u NATO sredstvo koje će jamčiti očuvanje njegove vlasti", rekao je za RBTH Hrvatsku Georgij Engelhardt, znanstveni suradnik Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti.

Engelhardt ističe da članstvo u NATO-u pored ostalog jamči Đukanoviću i da će Crna Gora biti nezavisna od Srbije, i da će prosrpsko raspoloženje biti ugušeno, te da će se nakon pridruživanja NATO-u crnogorsko-srpska granica čuvati u skladu s 5. člankom Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem su zemlje saveza dužne pružati jedna drugoj vojnu pomoć.

S Engelhardtom se slaže i Timofej Bordačov, direktor Centra za kompleksna europska i međunarodna istraživanja Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije": "Ulazak u NATO će u očima Zapada otpisati sve ranije Đukanovićeve grijehe, pa i one koji su vezani za kršenje zakona, uključujući i korumpiranost vlasti u zemlji". Bordačov ujedno naglašava da mnogi Crnogorci ne žele ulazak u NATO, sudeći po ispitivanjima javnog mnijenja i reakciji naroda u Crnoj Gori.

Američki ministar obrane Jim Mattis s crnogorskim ministrom obrane Predragom Boškovićem prije drugog dana sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u sjedištu NATO-a. Bruxelles, 16. veljače 2017. / ZUMA Press/Global Look PressAmerički ministar obrane Jim Mattis s crnogorskim ministrom obrane Predragom Boškovićem prije drugog dana sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u sjedištu NATO-a. Bruxelles, 16. veljače 2017. / ZUMA Press/Global Look Press

Demonstracija uspjeha NATO-a

Pridruživanje Crne Gore, u kojoj živi nešto više od 620 000 ljudi i gdje nema ozbiljnije vojne infrastrukture, ni na koji način neće predstavljati pojačanje za NATO, smatra politolog Fjodor Lukjanov, glavni urednik lista Rossija v globalnoj politike. "To je demonstracija toga da je savez uspješan i da se razvija", smatra Lukjanov. S druge strane, stručnjak kaže da je to samo prividan razvoj, jer se može reći da je NATO u krizi, s obzirom da ne izlazi na kraj s globalnim izazovima i da ga potresaju nesuglasice između Europe i SAD-a.

Širenje NATO-a na istok je zaustavljeno kada je na postsovjetskom prostoru u slučaju Gruzije i Ukrajine bilo suočeno s interesima Rusije. "Tu je počela konfrontacija na takvom nivou koji zemljama NATO-a ni najmanje nije potreban. Oni od takvog rizika nemaju nikakve koristi", kaže Lukjanov. "U tom kontekstu savez mehanički uvlači u svoje redove zemlju koja za vojni blok nema nikakvog značaja. Cilj je samo taj da se demonstrira uspjeh".

 

Protiv saveza Rusije i Srbije

Ruski dužnosnici su od samog početka bez oduševljenja reagirali na mogućnost ulaska Crne Gore u NATO. Na primjer, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je početkom 2016. godine okarakterizirala uvlačenje Crne Gore u NATO kao "poniženje" za ovu zemlju. Stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Aleksandar Gruško je izjavio da pridruživanje Crne Gore može biti "nova pogreška" saveza koja u Europi uspostavlja ograničavajuće linije.

Stručnjaci smatraju da je primanje Crne Gore u NATO ubrzano zbog strahovanja od sve većeg ruskog utjecaja. "Ideja o borbi protiv ruskog utjecaja u jugoistočnoj Europi je zasebna linija, koja postoji sama za sebe neovisno o realnim razmjerima ruskog utjecaja", kaže Geogij Engelhardt. On dopušta mogućnost da je važan element u podgrijavanju atmosfere "ruske opasnosti" bila priča o pokušaju državnog prevrata u Crnoj Gori u listopadu 2016. godine, iza koje su, prema izjavi glavnog specijalnog tužitelja Milivoja Katnića, navodno stajale ruske specijalne službe (nikakvi dokazi nisu predočeni, a Rusija negira umiješanost u unutarnje poslove Crne Gore).

Timofej Bordačov ističe da ulazak Crne Gore u NATO zatvara Srbiji izlazak na more i oduzima Rusiji svaku mogućnost da u slučaju potrebe pojača vojnu suradnju sa Srbijom. "Svaki teret iz Rusije se može brzo dopremiti u Srbiju samo morem, preko Crne Gore", rekao je Bordačov za RBTH Hrvatsku. "Nakon ulaska Crne Gore u savez čitava zajednička rusko-srpska infrastruktura će ovisiti o zemljama NATO-a".

 

Moguća reakcija

Crna Gora ulazi u NATO zauzimajući otvoren antiruski stav, što nanosi štetu autoritetu Rusije u regiji, smatra Georgij Engelhardt. Po mišljenju ovog ruskog stručnjaka, pored verbalnih osuda, uobičajenih za ove situcije, Moskva će zamrznuti sve projekte bilateralne suradnje s Podgoricom. "Ne može se reći da u Crnoj Gori nastupa razdoblje procvata", kaže Engelhardt.

S druge strane, Fjodor Lukjanov smatra da će reakcija Rusije najvjerojatnije biti neslužbena. "Crna Gora je mjesto gdje mnogi ruski državljani ulažu svoj novac", podsjeća stručnjak. "Može se pretpostaviti da će biti upućena neformalna poruka poslovnim krugovima (naročito onim koji su vezani za državne strukture) da u tu zemlju sada ne treba investirati". Međutim, nekih drastičnih promjena u odnosima neće biti, smatra Lukjanov, jer su oni ionako na prilično niskoj razini poslije medijskog skandala oko tobožnjeg pokušaja državnog prevrata.

Stefan Đukić, izvršni direktor Pokreta za vojnu neutralnost

Iako je postojala određena nada da će nova američka administracija voditi drugačiju vanjsku politiku koja uvažava realnost multipolarnog svijeta, mislim da nitko nije pretjerano iznenađen odlukom Senata. Ona je ipak indikativna po načinu na koji je donesena - tijekom rasprave, senatori koji su se zalagali za ratificiranje protokola NATO-a s Crnom Gorom su češće pominjali Rusiju nego samu Crnu Goru. Time je valjda svima konačno jasno da čitava priča oko uvođenja Crne Gore u ovaj vojni savez nema puno veze s nama, već isključivo s odnosom između SAD-a i Rusije te da je crnogorska vlast svjesno odlučila podrediti naš suverenitet tome da postanemo jeftin "žeton" u borbi između velikih sila.

Pored svega toga, na nama u Crnoj Gori je i dalje da se pokušamo izboriti za referendum i da kao građani pokažemo neslaganje s članstvom u jednom vojnom savezu. Ovaj referendum je obećao i predsjednik države Filip Vujanović kada se posljednji put kandidirao. Svaka odluka u parlamentu bi bila nedemokratska i podložna budućim preispitivanjima.

Igor Damjanović, pokret "Ne u rat, ne u NATO"

Unatoč malobrojnim glasovima razuma, koji su nekoliko mjeseci odlagali ratificiranje Protokola o pristupanju Crne Gore NATO paktu, Senat SAD-a sinoć je ipak ratificirao ovaj sporni dokument. Nad razumom su, nažalost, prevagnula stanovišta senatora Johna McCaina.

Aktom nasilnog nametanja članstva Crnoj Gori u NATO savezu, američki Senat je brutalno pogazio i vlastitu Deklaraciju o neovisnosti iz 1776., u kojoj stoji: "Vlade ustanovljene među ljudima izvode svoje zakonite moći iz suglasnosti onih nad kojima se vlada". Suglasnosti u crnogorskom društvu za ulazak NATO pakt u ovom trenutku nema.

Ukoliko vlast bude ustrajna da spriječi narodni referendum o NATO paktu, a bojim se da hoće, građanima Crne Gore se kao jedini legitiman odgovor ostavlja onaj koji su naši preci dali 27. ožujka 1941. Uvlačenje Crne Gore u NATO, bez slobodnog i demokratskog referenduma njezinih građana, ispunjava sve uvjete da bude smatrano aktom nasilne aneksije. Također, pravo da se za slobodan i demokratski referendum o ulasku u NATO izbore svim civiliziranim sredstvima građanima Crne Gore jamče i svojevrsne biblije zapadne demokracije, pored gore spomenute Deklaracija o neovisnosti SAD-a iz 1776., tu je i članak 3. francuske Deklaracije o pravima čovjeka i građanina iz 1789. godine: "Načela svakog suvereniteta nalaze se jedino u Narodu. Nitko, nijedna osoba ne može vršiti autoritet koji ne proističe iz Naroda."

+
Like us on Facebook