Ministar Vlade Moskve: Želimo surađivati s Hrvatima

Sergej Jevgenjevič, ispričajte nam, molim Vas, kako je prošao Vaš susret s gradonačelnikom grada Zagreba Milanom Bandićem. Koji je bio cilj posjeta?

Mi smo spremni zajedno s glavnim gradom Hrvatske provesti konkretne planove u trgovinsko-ekonomskoj i humanitarnoj sferi. Tome će, bez sumnje, doprinijeti Program suradnje između Vlade Moskve i Ureda gradonačelnika Zagreba za 2017.-2019. godinu, koji smo potpisali danas.

17. veljače 2017. održan je radni sastanak predstavnika Vlade Moskve i Veleposlanstva Hrvatske u Rusiji, nakon kojeg je odlučeno da će se razraditi mogućnost da se jedan od parkova u Moskvi nazove u čast hrvatskog filozofa i teologa Juraja Križanića ili u čast grada Zagreba s naknadnim postavljanjem spomenika Križaniću na području parka. Trenutačno specijalizirane strukture u Vladi Moskve razmatraju moguće lokacije.

Kakve su sporazume potpisali Moskva i Zagreb? Na kojim područjima?

Jedan od osnovnih pravaca naše suradnje s Hrvatskom ostaje područje turizma i odmora. Nadamo se da ćemo nastaviti s praksom odražavanja zajedničkih turističkih događanja u nadolazećim godinama.

Na trajnoj se osnovi vodi aktivna suradnja između knjižnica i muzeja dvaju glavnih gradova.

Kako je Podravka iskoristila protusankcije u svoju korist

Novi Program suradnje između Vlade Moskve i Ureda gradonačelnika Zagreba za 2017.-2019. godinu predviđa suradnju u sljedećim prioritetnim pravcima:

1. Na području pomoći u razvoju javnog prijevoza i infrastrukture cestovnog prometa:

- razmjena iskustava u području organizacije sustava parkiranja u gradu

- razmjena iskustava u području stvaranja prometnih čvorišta za autobusni promet

2. Na području kulture i politika mladih:

- međusobna pomoć u provedbi izložbenih projekata koji predstavljaju Moskvu i Zagreb i koji služe razmjeni iskustava u sferi provedbe poslovnih projekata za mlade, razvoja volonterstva i popularizacije kreativnih aktivnosti

3. Na području pomoći u razvoju poduzetništva i trgovine:

- razmjena informacija o održavanju specijaliziranih izložbi, natjecanja, festivala, sajmova i konferencija u cilju upoznavanja s najnovijim dostignućima u oblasti trgovine i usluga

I u mnogim drugim područjima.

Sergej Čerjomin / Saša Zinaja

Koji bi investicijski projekti Moskve mogli biti zanimljivi u Srednjoj Europi, posebice u Hrvatskoj?

Danas je za potpisivanje pripremljen još jedan Program suradnje između Moskve i Zagreba za 2017.-2019. godinu, koja će biti nastavak prethodnog programa.

Razina ekonomske suradnje između Moskve i Hrvatske, a, posljedično, i Zagreba, još uvijek ne odgovara u punoj mjeri postojećem potencijalu.

Izvoz robe u Hrvatsku od strane kompanija koje su registrirane u Moskvi na kraju 2016 godine narastao je za 23,5% u usporedbi s 2015. godinom te je iznosio 6,3 milijuna dolara.

Međutim, u cjelini je trgovinski promet između organizacija registriranih u Moskvi i hrvatskih partnera nastavio padati, istina, usporenim tempom, smanjivši se prošle godine za 9,3% u odnosu na 2015. godinu, te je iznosio 158,7 milijuna dolara.

Moskva očima Franke Batelić

U strukturi ruskog izvoza u Hrvatsku glavni udio isporuka otpao je na mineralne proizvode – 92,3%, na metal i proizvode od metala – 3% te kemijske proizvode i gumu – 2,7%.

Uvoz iz Hrvatske su uglavnom činili kemijski proizvodi i guma – 50%, strojevi, oprema i prijevozna sredstva – 15,2%, tekstil, tekstilni proizvodi, obuća – 13,8% te prehrambeni proizvodi i poljoprivredne sirovine – 13,8%.

Prema podacima Banke Rusije, u prvom tromjesečju 2016. godine ukupni obujam hrvatskih investicija u rusko gospodarstvo iznosio je 28 milijuna dolara, a ukupne ruske investicije u hrvatsko gospodarstvo iznosile su 384 milijuna dolara.

Jedan od glavnih pravaca naše suradnje s Hrvatskom ostaje, naravno, područje turizma i odmora. Hrvatska ima jedinstveni rekreativni potencijal i jako je zanimljiva za ruske investitore i, naravno, turiste.

Ostala područja suradnje koje imaju ozbiljan ekonomski potencijal su energetika, naftna industrija, brodogradnja i niz drugih.

„Lukoil“ uspješno razvija svoju maloprodajnu mrežu benzinskih postaja. Danas u Hrvatskoj posluje 48 benzinskih postaja „Lukoil“, na koje otpada oko 8% prometa goriva i maziva.

U srpnju prošle godine je podružnica „Ujedinjene korporacije za brodogradnju“ - „Arctech Helsinki Shipyard“ s „Brodotrogirom“ zaključila ugovor u vrijednosti od 26,7 milijuna eura za proizvodnju kobilice i srednjeg dijela arktičkog tankera za potrebe postrojenja za ukapljivanje plina „Jamal-LNG“.

Tijekom radnog posjeta delegacije Državne korporacije za atomsku energiju „Rosatom“ Zagrebu u srpnju prošle godine, ruska je strana izrazila interes za uspostavljanje suradnje s hrvatskom tvrtkom „DOK-ING“ u perspektivnim pravcima u oblasti primjene mobilnih robotehničkih višenamjenskih kompleksa za uklanjanje posljedica izvanrednih situacija.

Hrvatska tvrtka „AD Plastik“ u svoje dvije tvornice u Rusiji proizvodi plastične dijelove za automobilsku i druge industrije.

Dugo bi mogli nabrajati područja od zajedničkog interesa, no treba napomenuti i to da naša suradnja ponekad nailazi na određene subjektivne poteškoće, koje uzrokuju značajnu ekonomsku štetu i Hrvatskoj, i Rusiji, uključujući i naše glavne gradove.

Što bi Zagreb mogao preuzeti od Moskve, a što Moskva od Zagreba? Na kojem bi području gradovi mogli podijeliti svoja iskustva?

Moskva i Zagreb imaju slične prioritete po pitanju urbanog razvoja. Velika se pozornost pridaje urbanom planiranju, razvoju infrastrukture cestovnog prometa, stanovanja, komunalnih usluga i uljepšavanju gradova.

Moskva se za godinu dana preobrazila

Za zagrebačke bi partnere moglo biti zanimljivo iskustvo Moskve po pitanju sustava metroa i izgradnje novih stanica metroa.

Moskovski metro danas prevozi oko 9 milijuna putnika dnevno. U nadležnosti moskovskog metroa nalazi se oko 300 kilometara pruge i 200 stanica.

Moskva planira do 2020. godine izgraditi još 61 stanicu i povećati dužinu linija metroa na 450 kilometara.

Postoji još jedno područje od zajedničkog interesa – očuvanje kulturne baštine, obnova spomenika arhitekture.

Danas Moskva doživljava pravi restauracijski procvat. 2010. godine je restaurirano samo deset spomenika arhitekture, dok je 2015. njihov broj premašio tristo. Drugim riječima, obujam obnove je porastao za 30 puta.

Pozivamo zagrebačke partnere – i investitore, i restauratore – da sudjeluju u našim projektima na bilo koji način, počevši od razmjene iskustava i međusobnih stažiranja za specijaliste, sve do rada vaših stručnjaka na konkretnim moskovskim objektima.

Nas u Zagrebu također zanima iskustvo organizacije sustava parkiranja i mogućnost njezine adaptacije u moskovskim uvjetima, iskustvo stvaranja prometnih čvorišta za autobuse, korištenje inteligentnih transportnih sustava i računalnog modeliranja prometnih tokova i još mnogo toga.

Sergej Čerjomin / Saša Zinaja

Osjeća li se u Moskvi nestašica hrane zbog sankcija?

Što se tiče prehrambenih proizvoda, značajno se povećava opskrba mesom iz zemalja Latinske Amerike. Kraljevina Maroko, koja je prije svega poznata po svojem uvozu mandarina, sada aktivno opskrbljuje Moskovljane ribljim proizvodima. Marokanci su danas jako zainteresirani za povećanje isporuka u Moskvu, ne samo voća i ribe, već i odjeće, obuće i drugih proizvoda.

U Moskvi se u posljednje dvije godine uopće ne osjeća manjak prehrambenih proizvoda niti, recimo, osnovnih vrsta lijekova. Općenito mi se čini da su sankcije poslužile kao hladan tuš otrežnjenja – potaknule su ruske vlasti da objektivno procijene ekonomsku situaciju i poduzmu ozbiljne mjere za poticanje vlastite agro-industrije, da iskoriste mogućnosti supstitucije uvoza i proizvodnje proizvoda i usluga neophodnih stanovništvu.

Štoviše, unatoč sankcijama, mnoge su inozemne tvrtke počele aktivnije lokalizirati proizvodnju na području naše zemlje. I mi danas ne svjedočimo masovnom iseljavanju stranih tvrtki i investitora iz Moskve.

Pavel Isajkov: Hrvati sve više cijene Putina

Prema riječima moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanina, unatoč antiruskim sankcijama koje je inicirao Washington, prihodi američkih tvrtki koje rade u moskovskoj regiji narasli su u posljednje dvije godine za više od dva puta. A zemlje Europske unije same su sebi napravile medvjeđu uslugu. Popuštajući pod pritiskom i prijetnjama Bijele kuće, smanjile su trgovinsko-gospodarsku suradnju s Moskvom i radi toga izgubile više od 100 milijardi eura.

Naravno, za nas je od velike važnosti bilo i smanjenje opskrbe visokotehnoloških proizvoda iz Europe, no, kako kažu u Rusiji, sveto mjesto nikad nije prazno. Ispražnjene niše brzo su zauzele tvrtke iz Kine, Južne Koreje, Singapura i Japana.

Jeste li već bili u Hrvatskoj?

Prvi put sam u Zagrebu, no u Hrvatsku sam dolazio puno puta kao turist, smatram da Hrvatska ima najljepšu obalu, nacionalne parkove i prirodu općenito. Upravo zato sada radim na tome da poboljšamo suradnju u turističkom sektoru između dvije zemlje.

Ove godine ćemo napraviti veliku turističku konferenciju na koju ćemo pozvati hrvatske tvrtke da dođu prezentirati svoju zemlju.

Jeste li u Zagreb došli zbog Agrokora?

Ne biste vjerovali, ali za Agrokor sam prvi put saznao danas kada su me pitali za njega.

Imate li kakav savjet za biznismene koji žele poslovati u Rusiji?

Prvi je savjet da ne vjeruju medijima koji o Rusiji pišu jako negativno. Drugi savjet je da u fizički doputuju u Rusiju i da uživo dogovaraju poslove.

Polina Mytko: Hrvatska me promijenila