Do predsjedničkih izbora u Rusiji ima još godinu dana, no predsjednička kampanja, koja još uvijek nije službeno objavljena, već je uzela maha. Zasad se, istina, ona temelji na samo jednom postulatu – priprema polazi od toga da će na izborima pobijediti Vladimir Putin. Pritom, kažu izvori iz regionalnih elita, uz visoku izlaznost i impresivan rezultat – s više od 70 posto.
Unatoč tome što još uvijek nema niti strategije niti jasnog plana s programskim tezama: Kremlj raspravlja, u predsjedničku administraciju u povorci dolaze politički savjetnici, u regijama se vrši čistka guvernera, elita se komeša, iz kabineta Kremlja cure brojne informacije.
Pa ipak, unatoč tome, jasnoća oko planova Kremlja za predsjedničke izbore već se nazire.
Trenutni predsjednik još nije objavio da će sudjelovati u predsjedničkoj utrci, no federalni dužnosnici, kako tvrdi izdanje RBC, polaze upravo od toga – Putin će izaći na izbore i to će biti njegov posljednji mandat. Situacija je danas takva da niti jedan političar sustava nije spreman izazvati Putina, i na izborima, na kojima će biti prisutni i drugi kandidati, zapravo neće biti alternative, rekao je za RBTH Hrvatsku Sergej Markov, ravnatelj Instituta za politička istraživanja blizak Kremlju.
„Najjača oporbena stranka u zemlji je Komunistička stranka (KPRF). Ona oštro kritizira putinovsku socijalno-ekonomsku politiku, on čak i ona de facto podržava njegov novi mandat, jer u njemu vidi stup i simbol suvremene ruske državnosti“, rekao je Markov, dodajući da politički „super-umirovljenici“ ruske politike, poput Vladimira Žirinovskog, Gennadija Zjuganova (nitko od njih nema manje od 70 godina) ili 64-godišnjeg Grigorija Javlinskog, ne mogu biti prava konkurencija Putinu.
27. prosinca 2016. Lider Liberalno-demokratske strane Rusije Vladimir Žirinovski (lijevo) i predsjednik Središnjeg odbora Komunističke stranke Rusije Gennadij Zjuganov (desno). / Izvor: Aleksej Nikoljski/RIA Novosti
„I nitko to ne može biti, Putin nema konkurencije“, slaže se predsjednik neovisnog Instituta za nacionalnu strategiju Mihail Remizov. Najvjerojatnije će građani vidjeti isti skup kandidata kao i prije 20 godina, uz neke male izmjene. „Dakle, čekaju nas izbori po scenariju refernduma o povjerenju u Putina osobno“, smatra stručnjak.
Ključni zadatak Kremlja (i glavni problem) je visoka izlaznost birača. Ona je izuzetno važna, jer je za buduću vlast izuzetno važno pitanje njezine legitimnosti. „Od 2018. godine će u zemlji početi bolne ekonomske reforme koje će utjecati na veliki broj ljudi. Kako bi se sve to moglo provesti, potrebno je da nitko ne sumnja u legitimnost predsjednika i da brojevi govore sami za sebe“, rekao je za RBTH Hrvatsku generalni direktor Centra za političke tehnologije Igor Bunjin.
No nije lako podići izlaznost: čak i kod onih koji podržavaju Putina i uvjereni su u njegovu pobjedu nedostaje motivacije da ustanu sa stolice i izađu na glasanje. „'Čemu? Ako će ionako pobijediti, može to i bez mene.' Takva je ovdje logika“, objašnjava Remizov.
I ovdje za to predstoji pronaći rješenje. Točno – ne zbog neočekivanih kandidata koji, kako je već spomenuto, neće unijeti nikakvu intrigu.
Kadrovska imenovanja su danas najprimjetljivija predizborna aktivnost Kremlja. U tjedan i pol u veljači je smijenjeno pet guvernera, a taj proces još nije zavšio.
Uklanjaju se pretežito oni prema kojima su kod stanovništva nakupilo puno pritužbi, a imenuju se mladi, takozvani „učinkoviti menadžeri“. Općenito se radi o vjernim i odanim ljudima bez vidljivog političkog kapitala i ambicija.
Iza svega toga stoji novi kurator unutarnje politike, zamjenik šefa predsjedničke administracije Sergej Kirijenko – koji je, smatra Remizov, zadužen za zadatak čija ja bit da se smanji sukobljavanje svih sa svima: kako guvernera s građanima, tako i liberalnog društva s vlastima.
Što se tiče liberalne javnosti, Kremlj je i za nju već zakulisno otvorio neslužbenu preizbornu kampanju – kroz pomilovanja. U roku od mjesec dana ukinute su osuđujuće presude u tri slučaja visokog profila. Među njima je slučaj žene koja je bila osuđena da je na društvenim mrežama objavila video i u Gruziju poslala SMS poruku o ruskoj vojnoj tehnici i slučaj oporbenjaka koji proveo mirnu, no neusklađenu protestnu akciju zbog koje je završio u zatvoru.
Oksana Sevastidi osuđena je za veleizdaju jer je poznaniku u Gruziji poslala SMS poruku o ruskoj vojnoj tehnici. / Izvor: Maksim Blinov/RIA Novosti
To „otapanje“, kako su ga prozvali mediji, bi trebalo, naravno, ukloniti napetost u milijunskim gradovima, gdje se takvi procesi redovito prate, rekao je Markov.
Taj se trend zasad ne primjenjuje na slučaj Alekseja Navaljnog, čija revizija nije dovela ni do čega, i političar se i dalje, u skladu s ruskim zakonodavstvom, ne može kandidirati na izborima. No, u tom pogledu, kako je za RBTH Hrvatsku rekao izvor u kremaljskim krugovima, na vrhu i dalje nema pravog rješenja. Jedni se zalažu da se Navaljnom dopusti da izađe na izbore, jer nema nikakve šanse da će dobiti ozbiljan postatak, a time bi im ojačao legitimnost. Drugi, pak, smatraju da bi takav lik diskreditirao predsjedničku vlast u Rusiji.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
