Bataljun NATO-a prebačen u baltičke zemlje: Radi li se o prijetnji Rusiji?

16. ožujka 2017. Artjom Kurejev
Početkom ožujka ove godine Ministarstvo obrane Estonije službeno je izvijestilo da će do kraja travnja u zemlju dodatno stići više od 1200 vojnika iz Velike Britanije, Francuske i Danske. Na taj će način na teritoriju najsjevernije od tri baltičke republike biti razmješten zaseban bataljun NATO-a, a ukupan broj vojnika Sjevernoatlantskog saveza u toj zemlji prijeći će 1500. Mnogi stručnjaci vjeruju da će takvo „jačanje obrambene sposobnosti“ prije ili kasnije ispovocirati Rusiju na uzvratne korake. No, je li to zaista tako?
Estonian army
Izvor: Reuters

Ministarstvo obrane Estonije je 2. ožujka priopćilo da „dolazak britanskih vojnika svjedoči o održavanju jedinstva članica Alijanse i da doprinosi 'održavanju ravnoteže snaga u regiji'“ – to je službeni stav Tallinna. U Estoniji se već nekoliko godina razmješta zrakoplovstvo NATO-a, a 2016. godine su tu stigli američki tenkisti. Osim toga, veliki broj (do 4-5 tisuća vojnika) vojnika iz zemalja NATO-a dolazi u zemlju u vrijeme najvećih vježbi, poput „Proljetne oluje“, koje se provode svake godine. Sada se u zemlji na stalnoj osnovi nalazi i ujedinjeni bataljun NATO-a, čije su stvaranje tako dugo htjele bivše baltičke republike Sovjetskog Saveza. Međutim, čitava ta grupacija u Rusiji je izazvala zabrinutost. Pritom su se zabrinuli političari, a ne vojska.

Razmještanje dodatnih kontingenata NATO-a u baltičkim zemlja i Poljskoj bilo je isplanirano još sredinom 2016. godine. Davno prije dolaska Donalda Trumpa na vlast. Pretpostavlja se da će se kod istočnih granica NATO-a pojaviti nova brigada, čije će jedinice biti razmještene od Baltika do Crnog mora. Njezin broj nije velik, no to je prvi kora prema stvaranju snaga NATO-a za brzi odgovor. Veliki dio troškova održavanja novih međunarodnih snaga past će na zemlje istočne Europe u kojima će se nalaziti njihove jedinice.

 

Nećemo doseći vojni paritet

„NATO će se trebati jako potruditi kako bi u baltičkim zemljama stvorio grupaciju koja se po brojnosti može mjeriti s ruskim jedinicama u Pskovskoj i Lenjingradskoj oblasti. I što je najvažnije, u taktičkom odnosu Savezu to nije potrebno“, rekao je za RBTH Hrvatsku izvor u Ministarstvu obrane RF.

Po njegovom mišljenju, pravi problem za Savez je Kalinjingrad (1100 km od Moskve prema zapadu), u kojem je razmještena velika grupacija ruskih vojnika. „I u Tallinnu, i u Bruxellesu, i u Washingtonu shvaćaju da je napad na Peterburg iz Narve nemoguće provesti bilo s jednim ili čak s pet bataljuna. Zadatak zapadnog kontingenta NATO-a u Estoniji je razvoj zajedničkih djelovanja nacionalne vojske sa zapadnim saveznicima.“

Vojni stručnjak, umirovljeni pukovnik Viktor Kuznjecov, istaknuo je u razgovoru s RBTH Hrvatskom zanimljiv aspekt koji pokazuje nizak stupanj zabrinutosti ruskih vojnika radi jačanja grupacije NATO-a: „U svjetskoj praksi je odavno nastao koncept 'uzvratnih mjera' u slučaju prijetnji. Primjerice, na velike vježbe u blizini granica obično se reagira uzvratnim mjerama. Radi se o demonstraciji obrambene sposobnosti, kao i o način da se umiri vlastiti narod. Međutim, Rusija ne reagira osobito na estonsku 'Pustinjsku oluju'. Moskvi to nije potrebno. Ruska vojska redovito provodi iznenadne provjere borbene spremnosti vojske kod granica Latvije i Estonije, koje su, kao i rutinske divizijske vježbe, mnogo veće od ratnih igara NATO-a na Baltiku.“

 

Tenkovi ne liječe paranoju

Ruska zajednica u Estoniji, koja čini više od četvrtine stanovništva ove malene zemlje, vojne pregrupacije NATO-a u baltičkim zemljama doživljava negativno. Estonski aktivist za ljudska prava Sergej Seredenko tvrdi sljedeće: „Zaštita Estonije od 'ruske agresije' je nerješiv problem. Kao prvo, zbog nepostojanja same agresije – u najnovijoj strategiji vanjske politike RF 'baltičke zemlje' uopće se ne spominju. Kao drugo, zbog toga što se paranoja ne može izliječiti tenkovima. Lokalnoj političkoj zajednici je uz sve njezine mane vanjski neprijatelj jednostavni potreban, zato se i raspiruje paranoja. To je, osim toga, u skladu s globalnim zapadnim trendom 'ruske agresije' i o tome se, dakle, ne raspravlja razumno. Istovremeno mnogim Estoncima, posebice aktivistima za ljudska prava i antifašistima, vojno prisustvo Saveza nije po volji.

 

Naknada za sigurnost

„Nemojmo zaboraviti da sigurnost košta, i to prilično“, kaže Viktor Kuznjecov. „Svi infrastrukturni troškovi baze Tapa, pregrupiranja snaga i razmještanja stranih vojnika leže na Estoniji i čine prilično velik iznos za proračun male zemlje. Osim toga, instruktori NATO-a ne upoznavaju Estonce sa zapadnom vojnom tehnikom tek tako. Novi američki predsjednik Donald Trump više je puta rekao da Europa treba sama plaćati za svoju sigurnost.“

Stručnjak smatra da je jedan od ključnih zadataka novog američkog lidera Donalda Trumpa povećanje izvoza produkcije američkog vojno-industrijskog kompleksa u Europu. U tom se kontekstu dolazak dodatne vojne tehnike i vojnika koji će praktički trenirati estonsku vojsku kako da s njom radi u potpunosti uklapa u kontekst njegove politike.

+
Like us on Facebook