Borbe u Donbasu: Što žele postići DNR i Ukrajina?

U nekoliko dana situacija na istoku Ukrajine se ponovno zaoštrila. Predstavnici Kijeva i Donjecke Narodne Republike (DNR) su 29. i 30. siječnja zasuli jedni druge optužbama za početak ratnih djelovanja. Već je poginulo nekoliko desetaka ljudi, a okolina Donjecka je bez struje.

Vijeće sigurnosti UN-a objavilo priopćenje o situaciji u Donbasu

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je na konferenciji za novinare optužio Kijev za agresiju, rekavši da su ukrajinske oružane strukture "prešle liniju razdvajanja uz potporu topništva". Ministarstvo vanjskih poslova RF je objavilo priopćenje u kojem se, između ostalog, kaže da je jugoistok Ukrajine na granici humanitarne i ekološke katastrofe, a da je sve to "izravna posljedica činjenice da Ukrajina neprekidno krši obveze koje je preuzela potpisivanjem sporazuma iz Minska, koje u Kijevu nitko i ne namjerava ispuniti". Rusko ministarstvo je ujedno pozvalo ukrajinske vlasti da odmah prekinu s oružanim provokacijama u Donbasu.

Intenzivna artiljerijska vatra počela je kada je predsjednik Ukrajine Petar Porošenko bio u Njemačkoj. On je hitno prekinuo taj svoj posjet i sazvao izvanrednu sjednicu kontakt skupine za rješavanje situacije u Donbasu, i ujedno se obratio generalnom tajniku UN-a. Kao i uvijek, Kijev za ovu situaciju optužuje Rusiju: ​​"Mi zahtijevamo od Ruske Federacije da odmah prekine neprijateljstvo i da se striktno pridržava prekida vatre", stoji u obraćanju predstavnika Ukrajine pri UN-u Vladimira Jeljčenka. U Austriji je 31. siječnja sazvana hitna sjednica Stalnog vijeća OESS-a.

U Donjecku počela evakuacija stanovnika

Pojedinci skreću pažnju na to da se sve dogodilo dan nakon telefonskog razgovora između predsjednika RF Vladimira Putina i novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je u više navrata izjavio kako se želi distancirati od ukrajinskog konflikta. U Rusiji vlada mišljenje da je aktiviranje borbenih djelovanja jedan od načina da Kijev privuče pažnju javnosti. Doduše, DNR odgovara istom mjerom i mogao bi tako odgovarati još veoma dugo... Zamrznuti konflikt se nastavlja, a sporazum iz Minska se velikom brzinom topi.

Prihvaća li Trump takvu igru?

Raketiran je teritorij između Avdejevke (blizu nje prolazi linija razdvajanja) i Donjecka, glavnog grada DNR-a. Avdejevka je prije početka eskalacije bila pod kontrolom Ukrajine, ali već dva dana kasnije se našla u rukama donjeckih ustanika. Žitelji Avdejevke su i dalje bez grijanja, struje i vode, a u gradu se, kako tvrde promatrači OESS-a, nalaze tenkovi i haubice.

Iznose se vrlo različiti podaci o broju poginulih. Prema ocjenama Kijeva, samo u 24 sata njihovi položaji su raketirani 71 put, i za to vrijeme su poginula 3 vojnika.

MVP Rusije poziva Kijev da hitno prekine provokacije u Donbasu

Ministarstvo obrane DNR-a priopćava da su gubici Ukrajine daleko veći, da je u borbama u Avdejevci poginulo najmanje 78 i ranjeno 76 ljudi s ukrajinske strane. Ukrajinska vojska je u 24 sata ispalila 2411 projektila na teritorij DNR-a, priopćavaju vlasti republike, a također je pripremala teroristički napad na Donjecku vojnu jedinicu, koji je trebao biti izvršen pomoću vrbovanog ustanika.

"Nitko ne zna što se tamo zaista dogodilo i tko je prinio upaljenu šibicu buretu s barutom. Tamo je situacija sve vrijeme bila eksplozivna. Ni jedna ni druga strana nisu poštovale sporazum iz Minska ", rekao je za RBTH Hrvatsku rukovoditelj fondacije "Ukrajinska politika" Kost Bondarenko. Po njegovom mišljenju, Avdejevka se prije ili kasnije morala dogoditi, i to nema veze sa željom da se privuče pažnja nove administracije Bijele kuće i OESS-a. "Ne bih rekao da ima smisla povlačiti takve paralele. To nije igra koju bi Trump prihvatio. I Kijev to, naravno, zna", smatra Bondarenko.

Pat-pozicija

Međutim, mnogi vide razlog svih ovih događaja upravo u želji Ukrajine da se pitanje Donbasa ponovo vrati na dnevni red. Drugi vjerojatan razlog je činjenica da Kijev ne želi ispuniti sporazum iz Minska. "Takva agresivna djelovanja uz sudjelovanje oružanih snaga Ukrajine podrivaju ciljeve i zadatke vezane za realizaciju sporazuma iz Minska. <...> Štoviše, to jako nalikuje na pokušaj da se na taj način skrene pažnja s vrlo nestabilne unutarnje situacije u Ukrajini", rekao je za Kommersant FM glasnogovornik predsjednika RF Dmitrij Peskov.

LNR i DNR mole Putina, Trumpa i Merkel da utječu na Porošenka

Islamska Država, Sirija, Kina i unutarnji problemi - to je ono što sada zanima Sjedinjene Države daleko više od sukoba u Donbasu, koji je svima već dosadio, istaknuo je u razgovoru s dopisnikom RBTH Hrvatske Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije". "I u toj situaciji se na neobičan način podudario Porošenkov posjet Berlinu sa zaoštravanjem konflikta. To djeluje vrlo sumnjivo. Porošenko ima dvostruki scenarij".

Ukrajina je zaista u problemima do guše, smatra Boris Šmeljov, rukovoditelj Centra za vanjsku politiku Rusije na Institutu za ekonomiju Ruske akademije znanosti. On ističe da su rezultati reformi krajnje skromni, ekonomija je u najdubljoj krizi, a Porošenko je izložen moćnoj kritici. "Ako Kijev provocira, Donbas odmah odgovara. U ovom trenutku nema nikakvih uvjeta za rješavanje konflikta, obje strane su u pat-poziciji. Zato je s vremena na vrijeme potrebno 'povlačiti neke konce'".

Stručnjaci smatraju da Ukrajina ovim povodom ni Moskvi ni Washingtonu neće donijeti glavobolju: "Donbas ima dovoljno mogućnosti da odbije svaki napad. Njihov zadatak je ne popustiti, a oni neće popustiti nikada, nego će čekati da se Rusija i SAD bez žurbe dogovore o zajedničkom pritisku na Porošenka u vezi s ispunjavanjem sporazuma iz Minska", kaže Šmeljov.

Zašto je Kina kod granice s Rusijom razmjestila nuklearne projektile?