Litavski vojnici zajedno s drugim vojnicima iz 11 zemalja NATO-a na vojnim vježbama "Željezni mač" u Litvi. /
ReutersVijeće je objavilo izvješće pod nazivom "Glavne prijetnje koje treba pratiti u 2017.". Mogući sukob između Rusije i NATO-a našao se na prvom mjestu u kategoriji prijetnji čiji su utjecaj stručnjaci Vijeća ocijenili kao "visok", a vjerojatnost kao "umjerenu".
U dokumentu se radi o "namjernom ili nenamjernom vojnom sukobu" koji bi mogao biti uzrokovan "agresivnim ponašanjem" Rusije u istočnoj Europi. Ruski su stručnjaci za RBTH Hrvatsku ispričali kako bi ovaj sukob mogao izgledati i što bi još moglo izazvati sukob između Moskve i saveza.
Prema mišljenju analitičara, sukob u istočnoj Europi vrlo je vjerojatan jer su upravo tamo razmještene trupe NATO-a. Savez je nedavno odlučio u zemlje u regiji poslati dodatne vojne kontingente. Petar Topičkanov, suradnik programa "Problemi neširenja" Moskovskog centra " Carnegie", za RBTH Hrvatsku je rekao kako bi "bivajući blizu jedne drugima oružane snage mogle greškom ili kao rezultat provokacije ući u dodir jedne s drugima".
Po mišljenju stručnjaka, u tom slučaju ne možemo isključiti eskalaciju sukoba sličnu onoj opisanoj u hvaljenom programu BBC. U tom se scenariju nakon invazije ruskih vojnika u Latviju pred Zapad postavlja pitanje upotrebe nuklearnog oružja. Prema riječima Topičkanova, iako takav scenarij jest moguć, on je "vrlo upitan", jer "nitko na Zapadu niti u Rusiji ne želi rat u Europi".
Istovremeno je, po mišljenju Alekseja Fenenka, suradnika Instituta za svjetsku sigurnost Ruske akademije znanosti, ulazak ruskih vojnika na Baltik moguće zamisliti samo u jednom slučaju. Radilo bi se o odgovoru na to da NATO pokuša blokirati Kalinjingrad, rusku enklavu na Baltiku.
Sirija bi mogla postati još jedna platforma odigravanja sukoba između Moskve i NATO-a. Pogoršanje situacije u Siriji je moguće ako zapadne zemlje odluče svoje prijetnje upućene Bašaru Asadu provesti u djela i započnu vojnu operaciju protiv sirijskih vladinih snaga. Analitičari kažu da je u tom slučaju moguća vojna konfrontacija s ruskim trupama koje pružaju podršku Asadovoj vojsci. Ipak, kako je rekao Anatolij Ciganok, vojni stručnjak i docent Fakulteta za međunarodnu politiku Moskovskog državnog sveučilišta, to je u narednim mjesecima čak i teoretski teško moguće. Po mišljenju stručnjaka, SAD će u skoroj budućnosti "prebacivati svoje poslove" Donaldu Trumpu, koji neće imati vremena za Siriju. Zatim će u Siriji početi sezona pješčanih oluja. Stoga, ako nekakvo pogoršanje i je moguće, ono se neće dogoditi prije kraja ožujka.
Aleksandar Goljc, nezavisni vojni stručnjak i glavni urednik oporbenog internetskog portala Ežednevni žurnal, također situaciju u Siriji povezuje s nadolazećom smjenom predsjednika u Bijeloj kući. Novoizabrani američki predsjednik stalno izjavljuje da je potrebno revidirati vanjskopolitičke pristupe Washingtona, tako da je zasad teško predvidjeti njegove postupke. Stručnjaci koji su govorili o opasnosti sukoba u istočnoj Europi temeljili su svoje prosudbe na logici protivljenja Rusiji, koja je vladala u politici predsjednika Obame, kaže Goljc. Ista logika leži u temelju ideje o mogućnosti sukoba u Siriji. Sada se, međutim, nakon izbora Trumpa politička konjunktura ozbiljno mijenja.
Do pogoršanja odnosa između Moskve i saveza moglo bi doći i zbog Ukrajine, iako ta vjerojatnost nije velika. To je povezano sa samim "formatom" sukoba u istočnoj Ukrajini – službeno i Zapad i Rusija poriču prisutnost svojih trupa u toj regiji.
Politički razlozi također su važni. Zapadne članice normandijskog formata – Njemačka i Ukrajina – uskoro će održati predsjedničke izbore. U takvim im uvjetima ne treba zaoštravanje ukrajinskog sukoba, a kamoli pogoršanje problema s Rusijom.
Stručnjaci vjeruju da bi jedan od scenarija pogoršanja odnosa između RF i NATO-a mogao biti vezan ne uz geografiju, već uz prijetnje u cyber-prostoru. U posljednje vrijeme vlasti SAD-a aktivno optužuju Moskvu za uplitanje ruskih hakera u američke izbore. Po mišljenju Topičkanova, eskalacija odnosa između Rusije i bilo koje od zemalja NATO-a u cyber-prostoru vrlo je vjerojatna. Stručnjak podsjeća da su za Indiju i Pakistan cyber-napadi postali normalan dio njihovog konfliktnog suživota.
Ipak, zasad još uvijek nije u potpunosti jasno na što se misli pod pojmom cyber-agresije i što bi trebala činiti zemlja podvrgnuta takvoj agresiji. Moguće je da je, "ako se cyber-napad dogodi na nuklearnu elektranu ili transportni objekt, to korak koji od zemlje zahtijeva djelovanje, uključujući i ono u oblasti konvencionalnog naoružanja", smatra Topičkanov.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
