Rusija reagira na smrt Fidela Castra

27. studenoga 2016. Ekaterina Sineljščikova
26. studenog u 90. godini života preminuo je vođa kubanske revolucije Fidel Castro - čovjek koji je ušao u povijest čovječanstva.
Russian President Vladimir Putin (R) and Cuban leader Fidel Castro
Fidel Castro i ruski predsjednik Vladimir Putin, tokom svečane ceremonije priliskom posjeta ruskog predsjednika Kubi, 14. prosinca 2000. Izvor: Reuters

Fidel Castro, vođa kubanske revolucije i jedna od najupečatljivijih ličnosti 20. stoljeća, preminuo je u 91. godini života. On je govorio da Kuba "nikada neće obustaviti borbu za mir i blagostanje svih ljudi", smatrao je da život bez ideja ništa ne vrijedi i do svojih posljednjih dana je bio idol ljevičarskih ideologija u cijelom svijetu. Kako je on sam govorio, ako bi se na Olimpijskim igrama nagrađivali za sposobnost preživljavanja, on bi osvojio zlatnu medalju.


U Rusiji je odnos prema Fidelu Castru uvijek bio vrlo pozitivan, tako da je vijest o njegovoj smrti ožalostila mnoge građane Rusije. Predsjednik RF Vladimir Putin rekao je da je Fidel Castro "simbol cijele epohe u novijoj svjetskoj povijesti". "Slobodna i neovisna Kuba koju su izgradili on i njegovi suborci postala je utjecajna članica međunarodne zajednice i poslužila kao nadahnuće mnogim zemljama i narodima", kaže se u telegramu predsjednika Rusije upućenom narodu i vlastima Kube.

Čovjek koji je promijenio svijet

"Castro je veliki čovjek, koji je promijenio svijet", napisao je na Twitteru senator Aleksej Puškov, predsjednik Povjerenstva Vijeća Federacije (gornjeg doma ruskog parlamenta). On je na Twitteru među prvima u Rusiji izjavio sućut, a zatim dodao: "Castro je dokazao da se može 55 godina trpjeti pritisak i ekonomski rat od strane SAD, i opstati. I evo, sada već predsjednik amerike odlazi u posjet Havani, a ne obrnuto ".

Kubanski revolucionar je bio moralni autoritet čovječanstva - tako ga karakterizira predsjednik Komunističke partije RF Genadij Zjuganov. "Otišao je jedan od velikana politike, državnik i čovjek koji je utemeljio moralnu politiku, tj. politiku koja je prije svega mislila na sudbinu običnog čovjeka, dostojnu života radnika", rekao je on.

Castro je ostavio "vrlo dubok trag u povijesti čitavog čovječanstva", rekao je Mihail Gorbačov. Fidel je opstao i učvrstio svoju zemlju u vrijeme "najžešće američke blokade, u vrijeme ogromnog pritiska na njega, i ipak je izveo svoju zemlju iz te blokade na put samostalnog neovisnog razvoja", istaknuo je Gorbačov.

Premijer Rusije Dmitrij Medvedev je na Facebooku napisao kako je s Fidelom razgovarao telefonom u kolovozu ove godine kada je kubanski revolucionar slavio 90. rođendan. "Njega je jako zanimalo što se događa u svijetu, u Rusiji, i do posljednjeg trenutka je imao bistar um i bio je vrlo dobro informiran", napisao je premijer.

Lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski rekao je za Fidela Castra da je to "primjer čvrstine i neustrašivosti", i godine u kojima je Kuba bila pod njegovim vodstvom "biti će zapamćene". On je ujedno izjavio da će "kroz 5-10 godina Kuba ući u normalan režim srednje razvijenih zemalja, kao većina drugih zemalja u Latinskoj Americi".

Poznati voditelj Sergej Briljov, koji je rođen na Kubi i koga je kubanski "Komendant" nosio na rukama, prikazao je u svojoj emisiji scenu u kojoj mladi Fidel Castro 1979. godine na putu za New York, na zasjedanje Opće skupštine UN, otkopčava mundir i pokazuje pred kamerama da ispod odijela nema pancir, dodavši da njega štiti njegov moral i najavivši da će i u New Yorku biti bez pancira. Briljov ujedno navodi da je organizirano nekoliko stotina neuspješnih atentata na kubanskog revolucionara, te da je CIA skinula pečat državne tajne s mnogih atentata, tako da se oni sada mogu rekonstruirati do detalja.

Čak i ako se SSSR raspadne ...

Naravno, oporbene figure i bloger, kao i neki stručnjaci izrazili različite stavove od onih koje imaju državne političare. Tako je, na primjer, poznati bloger Ilja Varlamov još u listopadu, dakle prije Castrove smrti, pisao: "Castro je upropastio vlastitu zemlju, i nekada izuzetno bogatu regiju je doveo do stanja najsiromašnijih afričkih zemalja. Kubi još uvijek trebaju lijekove i namirnice. Nema normalne mobilne veze i interneta, ljudi rade za sitan novac i jedina njihova sreća je da nešto ukradu". Ili, recimo, ekonomist Sergej Gurjanov, koji je emigrirao iz Rusije, zajedljivo komentira činjenicu da je Rusija velikodušno oprostila Kubi dug od 31,7 milijardi dolara. To je isto kao kad bi netko oprostio Rusiji 412 milijardi dolara, ali takvih budala nema", kaže on.


Zaista, Rusija je oprostila Kubi 90% duga. Još kada je Mihail Gorbačov posjetio Kubu 1989. godine, Fidel Castro mu je rekao da "takva perestrojka" nije potrebna Kubi, i posljednjeg rukovoditelja SSSR-a ispratio je sljedećim riječima: "Čak i ako se sutra ili nekog drugog dana probudimo s novošću da se u SSSR-u dogodila velika socijalna promjena, pa čak i ako se probudimo i saznamo da se SSSR raspao (a nadamo se da se to nikada neće dogoditi), čak i u tim uvjetima će Kuba i kubanska revolucija nastaviti borbu i pružati otpor ". Fidel Castro je ostao vjeran svojim riječima, a SSSR se zaista raspao. Zadnja ruska vojna baza na Kubi ukinuta je 2002. godine.

Uvijek će biti onih koji kažu da je Fidel Castro bio "krvavi diktator", kao i onih koji ga doživljavaju kao "velikog borca ​​protiv američkog imperijalizma", kao što postoje različita mišljenja o Josipu Staljinu i Ivanu Groznom, ističe list "Kommersant". Na sudskom procesu povodom juriša na vojarnu Moncada, kada je osuđen na 15 godina zatvora, Castro je izjavio: "Povijest će me opravdati". "To je kasnije postala krilatica, ali deset godina nakon toga postalo je jasno da neće svi opravdati Fidela Castra, i da će njegovih pristaša i protivnika biti uvijek, čak i kada Kuba postane tipična (ili skoro tipična) karipska zemlja", piše "Kommersant ".

Pa ipak, najvažnije Fidelovo nasljeđe je izgrađivanje "modela neovisne samostalne vanjske politike Kube", ističe latinoamerikanista, profesor Sanktpeterburškog državnog sveučilišta Viktor Hejfec. Drugo njegovo nasljeđe, autoritarni politički režim, nije ono čime će se ponositi čak i mnoge njegove pristaše. "Kubanska ekonomija je ostala monokulturna. Vlasti i pored svih napora nisu uspjele to prevladati. Kuba jeste opstala, ali teško je baš to bio cilj ", smatra Hejfec.

 

+
Like us on Facebook