Što znači rezolucija Europskog parlamenta protiv ruskih medija?

25. studenoga 2016. Ekaterina Sineljščikova
Europski parlament osudio je informacijsku politiku Kremlja i predložio protumjere. U Rusiji smatraju da rezolucija za Europu neće ostati bez traga.
European Parliament
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz odlazi s konferencije za novinare u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Izvor: Reuters

Europski parlament (EP) istupio je protiv vlasti Ruske Federacije i informacijskog utjecaja na Zapadu, usvojivši antirusku rezoluciju. Njezina suština svodi se na to da ruski mediji u zemljama Europske unije provode "neprijateljsku" propagandu, zajedno s propagandom koju provodi Islamska Država, da falsificiraju povijest, financiraju oporbene stranke i pokušavaju svojom strategijom podijeliti EU. Osim toga, Moskva šalje svoje predstavnike na zajednička događaja s europskim kolegama samo u cilju propagande, a ne iskrenog dijaloga.

Na popis instrumenata "ruske agresije" uključeni su ne samo oni koje vide najopasnijima - televizijski kanal Russia Today i agencija Sputnik, već i fond "Russkij mir", federalna agencija "Rossotrudničestvo" i Ruska pravoslavna Crkva.

Rezoluciju je podržala većina zastupnika (304 "za" i 179 "protiv") uz značajan broj suzdržanih - njih 208.

 

Najneispravniji način?

Kao protumjere europski zastupnici predlažu da se, kao prvo, produbi suradnja između EU i NATO-a. Kao drugo, da se poveća "informatička pismenost" Europljana, odnosno da se više govori o "komunističkim zločinima". Kao treće, da se pojača informacijsko izvještavanje u onim rajonima gdje žive, po njihovom mišljenju, narodi koji su najpodvrgnutiji propagandi. Među njima su oni koji govore "ruski, arapski, perzijski, turski, urdu i druge jezike". Pritom nije objašnjeno zašto baš oni.

Rezoluciju, čija je autorica poljska zastupnica i potpredsjednica Saveza europskih konzervativaca i reformista [treće najveće frakcije EP-a] Anna Fotyga, istovremeno je odbila većina zastupnika predstavnika ljevice i desnice koja se zalaže za suradnju s Rusijom.

"Došli smo do takve točke apsurda da na popis prijetnji u isti koš stavljamo Islamsku Državu i Rusiju. Počeli smo gubiti dodir sa stvarnošću i zdravi razum", rekao je predstavnik "Nacionalne fronte" Francuske, zastupnik Jean-Luc Schaffhauser, koji se već dugo zalaže za ukidanje antiruskih sankcija.

Jednako kategorički su istupile i ruske vlasti. Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je rezoluciju "užasnim komadom papira" i "dokazom informacijskog zločina" Europske unije, u Državnoj Dumi nisu isključili mogućnost uzvratnih mjera, a predsjednik Vladimir Putin izrazio je nadu da neće biti nikakvih stvarnih ograničenja u radu medija. "Svi su nas se trudili i trude se naučiti nas demokraciji, i uvijek smo od tih ljudi slušali da je najneispravniji način... nešto zabranjivati", rekao je pritom.

 

"Ovo će završiti kao pokušaji suprotstavljanja Brexitu i Trumpu"

U stvarnosti rezolucija Europskog parlamenta ništa ne može zabraniti, ona je čisto savjetodavnog karaktera.

"Znamo da su ustvari i bez rezolucije EP-a neke zemlje pokušavale ograničiti rad ruskih medija", rekao je u razgovoru za RBTH Hrvatska član stručnog vijeća Instituta za socio-ekonomska i politička istraživanja Aleksej Zudin. Radi se o nedavnom incidentu s novinarom RT-a na brifingu u State Departmentu i o blokiranju računa RT-a u Velikoj Britaniji. "Ne radi se o samo ta dva slučaja, to je stalni trend. Zato neobvezatnost rezolucije ne treba voditi u zabludu, ona pumpa rusofobno raspoloženje i to ima svoj učinak", rekao je Zudin.

"Sada je teško reći čime će to rezultirati - daljnim prijetnjama, pokušajima cenzure ili ukidanjem licenci za emitiranje. Primjerice, u Britaniji se već sada poziva da objavljujemo popis onih koji će nam doći u eter", rekla je za Kommersant glavna urednica RT-a Margarita Simonjan.

Najvjerojatnije će rezolucija ostaviti svoj trag. "Politički sustavi u zemljama s razvijenim demokracijama nalaze se u krizi. Postoji jaz između raspoloženja građana i elita. U tom kontekstu postaju privlačni alternativni kandidati, kao što je to Donald Trump u SAD-u, socijalist Igor Dodin u Moldaviji, ili alternativni politički pravci poput Brexita, ili alternativni mediji poput RT-a. Postoje razlozi da vjerujemo kako će rezolucija završiti jednako kao i pokušaji suprotstavljanja Brexitu i Trumpu", smatra Zudin, napominjući kako osim političkih razloga postoji i očita financijska pozadina.

Prema podacima Kommersanta, autori rezolucije su kao uzvratni korak predložili da se izmijeni financiranje posebne radne skupine pri vanjskopolitičkoj službi EU koja se bavi "ruskom propagandom" - EastStratCom Task Force, odnosno da joj se da vlastiti budžet od 800 tisuća dolara iz sredstava EU.

+
Like us on Facebook