"Ljudima se ne može zabraniti da kontaktiraju s Rusijom"

2. studenoga 2016. Ivan Morozov
Odnosi Rusije s mnogim zemljama Europe ne svode se samo na političke kontakte. U posljednje vrijeme sve se više pažnje posvećuje uspostavljanju čvrstih društvenih i kulturnih veza, a antiruske kampanje u Europi i svijetu izazivaju sve veće zanimanje za Rusiju. O ovim i drugim aktualnim temama govorila je Ljubov Glebova, rukovoditeljica Federalne agencije za pitanja Zajednice neovisnih država, sunarodnjaka u inozemstvu i međunarodne humanističke suradnje (Rossotrudničestvo), na radnom doručku s novinarima u okviru Rusko-grčkog foruma posvećenog međuregionalnoj i međuopćinskoj društvenoj i kulturnoj suradnji, održanog 26.-27. listopada u Ateni povodom godine rusko-grčke suradnje.
Lyubov Glebova
Izvor: Jevgenij Bijatov / RIA Novosti

Glebova je istaknula da Rossotrudničestvo obraća posebnu pažnju na Grčku i neke druge zemlje jugoistočne Europe, na primjer na Srbiju i Bugarsku, jer se aktivnosti u ovim zemljama odvijaju u izuzetno pozitivnom kontekstu. U spomenutim balkanskim zemljama se primjećuje pravi entuzijazam kada je riječ o ruskoj kulturi i Rusiji, i pravi interes za obrazovanje na ruskom jeziku i učenje ruskog jezika, za sklapanje partnerskih sporazuma između organizacija različitog tipa, kao i za osobne kontakte, razmjenu mladih, poklon putovanja , turističke ponude, itd. Ta pojava je sasvim razumljiva, s obzirom da naše zemlje "spaja staro prijateljstvo, kao i zajednička vjera i tijesne kulturne veze. Ovaj forum potvrđuje koliko je danas važno održavati izravne veze među ljudima, gradovima i regijama, čime se stvara živa predstava o političkim procesima koji se događaju u našim zemljama ".

Govoreći o prioritetnim pravcima djelovanja organizacije na čijem je čelu, Glebova je istaknula da u ovom trenutku u cijelom svijetu postoji preko 6.000 centara za učenje i dopunsko izučavanje ruskog jezika i kulture. Rossotrudničestvo ima zadatak da održi i poboljša kvalitetu rada tih centara i razinu obuke predavača, da ih upozna s najnovijom školskom i metodičkom literaturom i da im tu literaturu osigura. Ljudima koji ne žive u Rusiji veoma je teško pratiti procese promjena koje se u njoj odigravaju velikom brzinom. Prema ideji Glebove, treba mijenjati sliku koju ruska dijaspora ima o aktualnim realijama u Rusiji, a projekte "na terenu" treba podići na razinu njihovog razvoja u suvremenoj Rusiji.

Pored toga, Rossotrudničestvo, po riječima rukovoditeljice agencije, sistematski stvara uvjete za razvoj međunarodnih veza u oblasti visokog obrazovanja i znanstvenih istraživanja, doprinosi zbližavanju znanstvenih škola i obrazovnih sustava Rusije i partnerskih zemalja. Od 2012. godine ruske visokoškolske ustanove rade na međunarodnoj razini: one imaju zadatak osigurati obrazovni proces za najmanje 5% stranih studenata godišnje."Rossotrudničestvo pomaže ruskim sveučilištima da pronađu partnere. "U vezi s tim se posljednjih godina zaista primjećuju promjene u pravcu povećanja broja i kvalitete veza između ruskih sveučilišta i sveučilišta drugih zemalja", rekla je Glebova.

Sve veći interes za Rusiju odražava se i kroz razvoj veza na državnoj i regionalnoj razini s gradskim općinama, sveučilištima, školama, knjižnicama, trgovinskim i turističkim kompanijama, muzejima i poduzećima malog i srednjeg biznisa u Rusiji. "Ljudima se ne može zabraniti da kontaktiraju", uvjerena je šefica Rossotrudničestva. Ona misiju svoje organizacije ne doživljava kao uspostavljanje veza Rusije s konkretnom zemljom, nego kao stvaranje uvjeta za uspostavljanje tih veza. Upravo ruski centri za kulturu i znanost doprinose uspostavljanju tih uvjeta, jer omogućuju izravan dijalog i izravne kontakte, jer spajaju ljude koji su zainteresirani za te kontakte.

Na pitanje zamjenika glavnog urednika Direkcije međunarodnih projekata Rossijske gazete Vjačeslava Čarskog kako Rossotrudničestvo funkcionira u atmosferi nezapamćenih političkih pritisaka na sve ruske projekte u inozemstvu, Ljubov Glebova je odgovorila da je efekt upravo suprotan, tj. da svi pokušaji pritisaka i zabrana izazivaju zanimanje za Rusiju i sve što je rusko. Ona je pri tome naglasila da Rossotrudničestvo temelji svoj rad na temama koje ujedinjuju ljude: "Ljudi i države imaju pravo na vlastito gledište, i mi to poštujemo".

Završavajući razgovor s novinarima, Glebova je istaknula da orijentacija na "žive veze i produktivne odnose među ljudima s njihovim željama, mogućnostima i profesionalnim kontaktima" dokazuju svoju učinkovitost. Sve više raste popularnost i rezultativnost ruskih centara za znanost i kulturu i humanističkih projekata Rossotrudničestva. "Što više lokalnih inicijativa podržimo, i što više ljudi ujedinimo, više ćemo projekata realizirati u budućnosti", zaključila je Ljubov Glebova, rukovoditeljica ruske Federalne agencije za pitanja Zajednice neovisnih država, sunarodnjaka u inozemstvu i međunarodnu humanističku suradnju Rossotrudničestvo.

+
Like us on Facebook