Čudo se zaista nije dogodilo. Nakon petosatnog razgovora nije potpisan nikakav dokument.
ReutersBerlinski susret lidera Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske 19. listopada od samog početka nije obećavao neki veći napredak. Rusija i Ukrajina su jedna drugu optuživale za neispunjavanje sporazuma iz Minska, a Kremlj je tek uoči susreta priopćio da će Vladimir Putin ipak u njemu sudjelovati. Prije toga je predsjednik Rusije izrazio sumnju u svrsishodnost pregovora.
Službeni Kijev je također bio skeptično nastrojen: prije početka susreta Konstantin Jelisejev, zamjenik šefa kabineta predsjednika Porošenka, izjavio je da su šanse za napredak male. "Ne treba očekivati da će se dogoditi neko čudo", rekao je Jelisejev.
Čudo se zaista nije dogodilo. Nakon petosatnog razgovora nije potpisan nikakav dokument. Strane su samo izjavile da će tijekom mjeseca biti pripremljena nova "mapa puta" za rješavanje situacije u Donbasu.
Sudionici susreta su dali umjereno pozitivne ocjene njegovih rezultata. Primjerice, Putin je istaknuo privrženost svih lidera sporazumu iz Minska, a Porošenko je naglasio da "normandijski format" nema alternativu. Pa ipak, stručnjaci smatraju da u suštinskim neslaganjima Moskve i Kijeva nije bilo nikakvih promjena.
"Rusija i dalje ima zategnute odnose s Ukrajinom. Moskva bi vjerojatno odustala od tog susreta da se radilo samo o dijalogu s Kijevom", smatra Sergej Karaganov, dekan Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta Visoka škola ekonomije. Karaganov je uvjeren da Porošenko ne može i ne želi ispuniti dio sporazuma iz Minska koji se tiče održavanja izbora u Donbasu i amnestije za "separatiste".
Timofej Bordačov, programski direktor Međunarodnog debatnog kluba "Valdaj", slaže se s Karaganovom da Ukrajina nije raspoložena za dijalog. "Ukrajinska strana otvoreno izjavljuje da čeka dolazak novog predsjednika u Bijelu kuću i očekuje da će to biti Hillary Clinton, što će im omogućiti da opet pređu na konfrontacijski scenarij", rekao je Bordačov za RBTH Hrvatska.
Stručnjaci su uvjereni da Putin nije otputovao u Berlin da bi porazgovarao s ukrajinskim kolegom. "Cilj tog susreta nije bio razgovor s Porošenkom nego s Europljanima, i to po mnogim pitanjima koja se ne tiču samo Ukrajine, već i odnosa Rusije i Europe, i Sirije", ističe politolog Sergej Mihejev.
Ukrajinski politolog Mihail Pogrebinski u emisiji radio programa Kommersant FM iznio je mišljenje da je jedan od ciljeva Putinovog posjeta Berlinu pružanje potpore njemačkoj kancelarki koja je organizirala susret. "Putin je odlučio ne dovoditi Merkel u neugodnu situaciju u kojoj bi se našla da joj pokušaj organizacije susreta nije uspio. Očito mu nešto [od Merkel] treba", istaknuo je Pogrebinski.
Sergej Mihejev smatra da je to uvjetovano značajem koji Njemačka ima za Rusiju. "Njemačka je najutjecajnija zemlja Europske unije u ekonomskom smislu. Rusija s njom ima veliki promet robe. Zbog toga je važno podržavati odnose i ne kvariti ih bez potrebe", kaže Mihejev.
Po njegovom mišljenju, Putinu je bilo važno i porazgovarati s Hollandeom, s obzirom na to da je ruski predsjednik prošlog tjedna odustao od posjeta Francuskoj. "Sastanak 'normandijske četvorke' dobar je povod da se Putin i Hollande sastanu, da ublaže nesporazum koji postoji među njima", smatra Mihejev.
Po završetku susreta s Porošenkom, čelnici Rusije, Njemačke i Francuske nastavili su razgovor utroje. Njemačka kancelarka i francuski predsjednik ponovno su osudili bombardiranje Alepa od strane ruske i sirijske avijacije i nisu isključili mogućnost uvođenja novih sankcija Rusiji. Rusija je, sa svoje strane, objavila nastavak humanitarne pauze u Alepu i pozvala Zapad da razgraniči teroriste i opoziciju.
Sergej Karaganov je skeptičan u pogledu perspektive dijaloga o Siriji s europskim čelnicima, ali pozitivno ocjenjuje samu činjenicu da je razgovor održan. "Francuska i Njemačka nemaju stvarne poluge pomoću kojih bi mogle utjecati na situaciju u Siriji, jer tamo ključnu ulogu Zapada igra SAD. Ali mogu razgovarati o tome - zašto ne? Ne treba propuštati šansu i odbijati dijalog", rekao je stručnjak za RBTH Hrvatska.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
