John Kerry i Sergej Lavrov.
ReutersPo mišljenju ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, američki državni tajnik John Kerry napustio je svoj uobičajeni prijemljivi nastup nakon bombardiranja konvoja UN-a u Siriji 19. rujna. Lavrov je u ekskluzivnom intervjuu za ruski televizijski program NTV 26. rujna okrivio američki vojni establišment za vršenje pritiska na Kerryja.
"Očito je da ga se snažno pritišće jer se našao pod oštrim kritikama vojnog stroja SAD-a", rekao je Sergej Lavrov, komentirajući Kerryjevu izjavu da Rusija stoji iza bombaškog napada na humanitarni konvoj u Siriji.
Ruski ministar vanjskih poslova sugerirao je da Pentagon ne dijeli stavove predsjednika Obame koji je, prema riječima Lavrova, podržao suradnju s Rusijom. Iz intervjua ostaje nejasno je li ruski ministar vanjskih poslova aludirao na nerealizirani rusko-američki pokušaj rutinske razmjene obavještajnih informacija o ciljevima u Siriji.
"Čini se da [američka] vojska ne obraća veliku pažnju na svog vrhovnog zapovjednika", rekao je Lavrov.
Napetosti između SAD-a i Rusije povećale su se nakon bombardiranja konvoja UN-a koji je prevozio humanitarnu pomoć u dio Alepa pod kontrolom pobunjenika uvečer 19. rujna, čime je potkopano razumijevanje koje se čini da su Lavrov i Kerry njegovali putem niza sastanaka na visokom nivou.
Rusija je odbacila optužbe koje su iznijeli američki dužnosnici koji za bombardiranje krive ili ruske ili sirijske vladine snage.
Lavrovljev intervju sugerirao je da optužbe za bombardiranje konvoja UN-a doprinose osjećaju međusobnog nepovjerenja između SAD-a i Rusije i da, u određenoj mjeri, pružaju priliku za one u američkom birokratskom establišmentu koji suradnju s Moskvom smatraju nevjerojatnom i lobiraju za ratoborniji pristup sirijskom sukobu.
"Dok Kerry vjeruje da se napredak može postići ako se dopre do lidera, kao što se dogodilo po pitanju ekološke politike s Kinom i dogovora o kemijskom oružju u Siriji s Rusijom, neki u američkoj vladi po tom su pitanju daleko više skeptični", kaže Jack A. Goldstone , profesor javne politike na Sveučilištu George Mason i izvanredni viši suradnik u Institutu Brookings.
Iako većina analitičara koje je ispitao RBTH vjeruje da Kerry ima Obaminu punu podršku da se s Rusijom ophodi na način na koji to već radi, administracija osjeća konstantni pritisak da treba usvojiti više konfrontirajuću politiku u Siriji, smatraju neki stručnjaci.
"Pritisak koji na predsjednika vrši njegova vlastita birokracija čini se ogroman, samo gledajući izvana", kaže James Carden, izvršni urednik časopisa The Nation, koji je prethodno služio kao savjetnik u američko-ruskoj predsjedničkoj komisiji u State Departmentu.
Tko su najveći neprijatelji Rusije prema mišljenju Rusa?
Iako se čini da Obama podupire Kerryjeve napore u postizanju dogovora s Rusima o Siriji, on bi mogao odustati od inzistiranja na tome kako bi održao ravnotežu među agencijama, smatraju neki od stručnjaka s kojima je razgovarao RBTH.
"Dosad je administracija bila sklona češće stati na stranu prvog, no ponekad mora usvojiti neke od predloženih 'oštrih mjera' kako se ne bi otuđila od jake vojno-obavještajne frakcije", kaže Maksim Sučkov, stručnjak Ruskog vijeća za vanjske poslove i kolumnist američkog portala Al-Monitor.
Pentagon bi također mogao vršiti pritisak na Obamu u kontekstu narednih promjena u Bijeloj kući.
"Ne treba zaboraviti da je Obama predsjednik na odlasku", kaže Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za europske i međunarodne studija na moskovskoj Visokoj školi ekonomije i programski direktor debatnog kluba Valdaj.
"Mnogi u SAD-u su vođeni perspektivom sljedećeg predsjednika i vjeruju da će to biti Hillary Clinton. Ona se zalaže za oštriji način postupanja prema Rusiji u Siriji. Očigledno ljudi [američkog ministra obrane] Ashtona Cartera žele sačuvati svoje urede u budućnosti i prilagoditi tome svoje trenutne akcije", kaže Suslov.
Većina ruskih stručnjaka s kojima je razgovarao RBTH interne debate unutar američkog birokratskog establišmena nazvala je "tipičnim i normalnim" stanjem stvari, a ne nužno nečim što će izazvati budući zastoj u suradnji Rusije i SAD-a u Siriji.
Diplomati će još uvijek moći imati prostora za manevar iako je incident s konvojem UN-a naštetio izgledima za učvršćivanje ranijih sporazuma.
"Interakcija između Rusije i SAD-a i moći će se održavati na operativnoj razini. Obvezujući i dokumentirani sporazumi nisu potrebni [za održavanje radnog kontakta u Siriji]. No, ukoliko se takav sporazum postigne, on će biti koordiniran među svim strukturama vlasti ", rekao je Ivan Timofejev, programski direktor debatnog kluba Valdaj i Ruskog vijeća za vanjske poslove.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
