Odnosi između Moskve i Ankare ponovno su pod znakom upitnika. Turska vojska je 24. kolovoza ušla na teritorij Sirije uz potporu iz zraka koju joj pruža koalicija na čelu s Amerikom i otpočela protuterorističku operaciju "Štit Eufrata" koju nije usuglasila s Damaskom. Navečer istog dana Turci su zauzeli pogranični grad Jarablus, koji su prije toga kontrolirale snage Islamske Države. Operaciju je odobrio potpredsjednik SAD-a Joe Biden tijekom svog posjeta Ankari, dok je Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije izrazilo "duboku uznemirenost". Operacija u Siriji nije koordinirana s Moskvom, što može zakomplicirati proces normalizacije bilateralne suradnje o kojoj su u Sankt-Peterburgu dogovor postigli predsjednici Vladimir Putin i Recep Erdoğan.
Erdoğan je 24. kolovoza ujutro objavio početak operacije uz objašnjenje da je ona usmjerena protiv terorističke organizacije Islamska Država (ID) i kurdskih snaga samoobrane koje Ankara također tretira kao teroriste.
Operacija je pripremana nekoliko dana. Dok su pripadnici turskih specijalnih jedinica izviđali teren na teritoriju Sirije, turska je vojska gomilala tenkove i tešku artiljeriju u pograničnom pojasu. Nakon intenzivne artiljerijske paljbe (u prvim satima zabilježena su najmanje 224 napada na 63 cilja u Jarablusu) i serije raketnih napada iz aviona međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, odredi oporbe koji pripadaju Sirijskoj slobodnoj vojsci ušli su u grad i za nekoliko sati preuzeli kontrolu nad njim. Nitko im nije pružio veći otpor, jer su pripadnici ID-a počeli napuštati grad još uoči operacije, a u njezinoj najaktivnijoj fazi praktički su se u potpunosti povukli.
U izjavama turske strane tvrdi se da ovu akciju nikako ne treba tretirati kao kopnenu operaciju, jer je zadatak bio samo otvaranje koridora za naoružane jedinice umjerene sirijske oporbe kako bi one mogle očistiti Jarablus od terorista. Treba istaknuti da je upravo iz tog grada u posljednje vrijeme redovito otvarana artiljerijska paljba na teritorij Turske.
Dim iznad Jarablusa. Izvor: Reuters
Po riječima izvora iz vojnih krugova, ruska obavještajna služba imala je podatke o namjeri Turske da provede operaciju, ali se nije očekivalo da će akcija imati tolike razmjere: "Za zauzimanje tog grada bile su dovoljne daleko manje snage, tako da se Turci neće zaustaviti na tom području, nego će najvjerojatnije krenuti dalje". Ministarstvo vanjskih poslova RF je u vezi s turskom operacijom u Siriji izrazilo "duboku uznemirenost": "Uznemirenost izaziva mogućnost daljnjeg pogoršanja sukoba, uključujući moguće žrtve među civilnim stanovništvom i zaoštravanje međuetničke konfrontacije između Kurda i Arapa".
Službene sirijske vlasti su djelovanja turskih snaga ocijenile kao "agresiju". Ministarstvo vanjskih poslova Sirije pozvalo je Vijeće sigurnosti UN-a da se hitno umiješa u situaciju i "obustavi agresiju", i priopćilo da Sirija "osuđuje prelazak tenkova i oklopne tehnike Turske preko granice u pravcu Jarablusa uz potporu koju im iz zraka pruža američka koalicija, i smatra da je to grubo kršenje suvereniteta ". Potpredsjednik SAD-a Joseph Biden u svojem posjetu Ankari odbacio je te optužbe i svesrdno podržao poteze Ankare, ocijenivši ih kao važan korak u borbi protiv Islamske Države.
MVP RF: Moskva je duboko zabrinuta zbog turskih operacija u Siriji
"U operaciji 'Štit Eufrata' Turska podupire umjerenu sirijsku oporbu svojim tenkovima, topništvom i avijacijom. To je shema koju su Turci već primjenjivali", izjavio je stariji znanstveni suradnik Instituta za orijentalistiku Aleksandar Vasiljev. Po njegovim riječima, ranije su Turci u sjevernom Iraku isto tako djelovali, i to uspješno, zajedno s tamošnjim Kurdima koji su im lojalni. "Tada su stvorili čitavu mrežu uporišta i vojnih baza. Tako se Ankara pokušavala boriti protiv 'Radničke stranke Kurdistana' i tu borbu prenijeti s jugoistoka Turske na sjever Iraka", rekao je Vasiljev.
Po njegovom mišljenju, turska operacija je usmjerena protiv Kurda, premda se prikazuje kao borba protiv međunarodnog terorizma.
Direktor Centra za analizu strategija i tehnologija Ruslan Puhov smatra da je vrlo simbolično što se "štit Eufrata" podudario s Bidenovim posjetom Ankari. "S obzirom na to da su odnosi između Ankare i Washingtona posljednjih tjedana dospjeli na najnižu razinu, za obje je strane ta operacija idealna prilika da se pažnja skrene s problema oko islamskog propovjednika Fetulaha Gulena koji je u Erdoganovoj nemilosti, i da se ujedno pokaže kako su SAD i Turska i dalje strateški saveznici", kaže Puhov.
Moskvu je operacija Ankare neugodno iznenadila, jer je pokazala da je poslije susreta Putina i Erdoğana preuranjeno očekivati zbližavanje stavova dviju zemalja po pitanju Sirije. Odlukom o pokretanju operacije u Jarablusu turski je čelnik uputio signal da odnosi sa SAD-om za njega imaju prioritet i da će on djelovati u okviru antiterorističke koalicije pod vodstvom Washingtona, a ne Moskve. Prema saznanjima do kojih je došao list Kommersant, ruski vojni i diplomatski vrh spreman je u slučaju zaoštravanja situacije upotrijebiti zatvorene kanale komunikacije s turskim kolegama, a u slučaju potrebe i prenijeti svoja strahovanja Washingtonu.
Potezi Ankare mogu ozbiljno utjecati na proces normalizacije bilateralne suradnje o kojoj su se dogovorili predsjednici Putin i Erdoğan u Sankt-Peterburgu. "Erdoğan igra svoju igru. On se i dalje nalazi s druge strane barikada", smatra direktor centra "Rusija - Istok - Zapad" Vladimir Sotnjikov.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
