Mapa bitke za Alep na konferenciji za tisak.
APNakon oslobođenja Palmire u ožujku 2016. godine Rusija i regularna sirijska vojska morale su donijeti odluku u kojem smjeru dalje treba napredovati. Postojale su dvije osnovne varijante. Jedna da se ide na grad Raku kao glavno uporište Islamske Države (ID), a druga da se snage usmjere na Alep, najveći i najznačajniji sirijski grad poslije Damaska. Sirijska vojska se od 2012. godine bori za Alep, gdje joj se suprotstavljaju i pripadnici Al Nusre.
Tijekom ljetnih mjeseci ispostavilo se da su Rusija i njezini sirijski saveznici odabrali drugu varijantu. Početkom lipnja je regularna sirijska vojska pokušala izvršiti ofenzivu u provinciji Raka, ali bez uspjeha. Poslije toga su Damask i Moskva konačno usredotočili pažnju na Alep, ostavivši zauzimanje Rake zapadnoj koaliciji i njezinim savezničkim Demokratskim snagama Sirije koje čine uglavnom Kurdi.
Direktor Instituta za proučavanje Bliskog istoka Jevgenij Satanovski smatra da su Rusija i Asad izabrali najbolju varijantu, jer Alep igra važnu ulogu u kontroliranju čitave sjeverne Sirije. "Alep je ključ za prekid rata", rekao je Satanovski za RBTH. "Kada on bude oslobođen, bit će neophodno očistiti provinciju Idlib i krenuti u borbu protiv Islamske Države kod Rake, ali u cjelini gledano Alep je u ovom ratu otprilike isto što i Staljingrad u Drugom svjetskom ratu. To je ključna bitka. Pobjeda u tom okršaju bit će prijelomni trenutak u ratu protiv islamista".
Arabist Vladimir Ahmedov, stariji znanstveni suradnik Instituta za orijentalne studije Ruske akademije znanosti, također smatra da je Rusija potpuno ispravno postupila kada se suzdržala od ofenzive na Raku. "Operacija u Raki pripada Amerikancima. To je praktički nastavak njihove borbe protiv ID-a u Iraku", kaže stručnjak. "Svojim neodgovornim upadom u Irak 2003. godine Sjedinjene Američke Države nehotice su doprinijele stvaranju Islamske Države, i zato je potpuno logično da one sada isprave grešku, i da to učine i u Raki". Sirijska vojska čak ni uz podršku Rusije sada nema dovoljno resursa za borbu na dvije fronte, smatra Ahmedov.
Satanovski je uvjeren da regularnim sirijskim trupama pružaju otpor uglavnom terorističke snage koje se malo razlikuju od ID-a, i među njima je na prvom mjestu Al Nusra. Takav stav imaju i predstavnici Ministarstva obrane RF, koji su u više navrata kritizirali Ameriku zbog toga što im nije stavila na raspolaganje popis naoružanih odreda u Siriji koji po mišljenju SAD-a pripadaju takozvanoj umjerenoj oporbi.
"I dalje se nadamo da ćemo od naših američkih kolega dobiti koordinate područja gdje se nalaze odredi umjerene opozicije", istaknuo je ministar obrane Sergej Šojgu u svojoj izjavi od 28. srpnja. "Htjeli bismo shvatiti kako izgledaju ti odredi".
Zasad, međutim, nije izvjestan ishod borbe za Alep. Krajem srpnja regularna sirijska vojska uspjela je opkoliti četvrti koje kontroliraju teroristi i odsjeći im putove za opskrbu, ali su snage oporbe zajedno s islamskim ekstremistima početkom kolovoza krenule u kontraofenzivu i probile obruč, tako da se bitka za Alep nastavlja.
Sjedinjene Američke Države "tužne" zbog ruskih zrakoplova u iranskoj bazi
Usporedno s pružanjem potpore ofenzivi sirijske vojske Rusija ulaže napore i u zaštitu civilnog stanovništva. Kada je sirijska vojska opkolila Alep, na incijativu Rusije su otvoreni humanitarni koridori kojima su žitelji mogli napustiti Alep i dobiti humanitarnu pomoć. Uz to, poslije Šojguovog apela predsjednik Asad ponudio je amnestiju svim pobunjenicima koji polože oružje.
Nakon obnavljanja borbenih djelovanja u Alepu Moskva je podržala inicijativu UN-a da se svaki tjedan organizira 48-satni humanitarni prekid borbenih djelovanja radi dostave namirnica i lijekova u Alep. Vladimir Ahmedov ističe da su takve inicijative u skladu s ruskom strategijom u Siriji: "Naš glavni cilj je sačuvati državne institucije, koje će biti temelj za obnavljanje zemlje". Po mišljenju ovog ruskog stručnjaka, humanitarne inicijative su put za ponovno uspostavljanje jedinstva u državi.
Nakon obnavljanja borbi u Alepu znatno se zaoštrila polemika između Rusije i SAD-a - glavnih pokrovitelja ženevskog mirovnog procesa usmjerenog na rješavanje krize političkim sredstvima. Barack Obama je optužio Rusiju za pružanje potpore "režimu-ubojici", a zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Segej Rjapkov na to je odgovorio da između RF i SAD-a postoje "koncepcijske razlike" u stavovima prema Siriji, te da Washington u stremljenju da po svaku cijenu svrgne Asada nije učinio ništa čime bi pridonio okončanju sukoba u toj zemlji.
"Naravno, ženevski proces je dospio u slijepu ulicu. A zar on i ranije nije bio u slijepoj ulici?", pita se Jevgenij Satanovski. "Jedini cilj tog procesa je razmjena argumenata između ruskih i zapadnih pregovarača koji imaju dijametralno suprotne stavove. Kao da hoće reći: eto, ne svađamo se nego razgovaramo".
RF i SAD zaista nastavljaju dijalog, sudeći po izjavama diplomata obiju zemalja.
Tijekom proteklih mjeseci Rusija je aktivirala suradnju s utjecajnim bliskoistočnim državama, prije svega s Iranom i Turskom. Iran je privremeno dozvolio ruskoj avijaciji da koristi zrakoplovnu bazu Hamadan, i ujedno je svoj zračni prostor stavio na raspolaganje za raketiranje terorista (isto kao i Irak). Vladimir Ahmedov podsjeća da je to slučaj bez presedana. Još od Islamske revolucije 1979. godine Iran nije omogućavao strancima pristup svojoj vojnoj infrastrukturi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
