Konferencija za novinare: Putin u svome stilu

Kako je operacija u Siriji utjecala na rusku ekonomiju?

Mihail Korostikov, politolog, rukovodilac odjeljenja za strateški razvoj Moskovskog državnog sveučilišta ekonomije:

„Konferencija je protekla u mirnoj i opuštenoj atmosferi, kao i Putinovo obraćanje Federalnoj skupštini prije nekoliko dana. Nije bilo nikakvih novih obrta. Rečeno je ono što je i ranije bilo poznato. Međutim, mislim da Putin nije uspio ohrabriti i utješiti unutarnji auditorij. U ruskom društvu se skupilo suviše mnogo pitanja vezanih za sustav „Platon” [sustav naplate putne takse od autoprijevoznika], za stambeno-komunalnu sferu i ekonomiju.

Vladimir Putin je i ovom prilikom rekao nešto u stilu: „ljudi, sve je u redu, ne živcirajte se”, ali se ne stječe utisak da je ovoga puta to prihvaćeno. Riječi šefa države jesu važne, ali postoje i objektivne pojave, koje udaraju ljude po džepu. Predsjednik je pošteno priznao da je budžet formiran na temelju drukčijih cijena nafte, a ne na temelju ovih koje sada vidimo. Nije, međutim, odgovorio na pitanje što da rade oni koji su zatečeni nespremni. Jasno je da će ekonomija i dalje padati ukoliko cijena barela nastavi padati.

„Pod islamskim parolama se krije ekonomska igra. Reći ću vam moj stav. Godinama se to pripremalo. To je biznis u industrijskim razmjerima, događalo se to godinama. Kako bi se taj posao zaštitio, bila je potrebna vojna sila i iskorišten je islam. Pod islamskim parolama se krije ekonomska igra”

U pogledu Turske sve je jasno. Tu je Putin samo ponovio ranije izneseni stav. Doduše, uznemirujuće zvuče predsjednikove riječi o tome da će biti teško obnoviti društvene i kulturne veze s Turskom. To nije potpuno jasan stav. Zašto bi građani Turske trebali stradati zbog poteza njenog rukovodstva?“

Dmitrij Medvedev: Rusija će sudskim putem naplatiti dug od Ukrajine

Leonid Poljakov, šef Katedre za opću politologiju Nacionalnog istraživačkog sveučilišta „Visoka škola ekonomije”:

„Predsjednik je razgovarao s novinarima u njemu svojstvenom stilu. Kao i uvijek, bio je vrlo dobro informiran. Stekao se utisak da je spreman za svako pitanje, i da mu je važno da na svako odgovori krajnje iscrpno.

Na primjer, za građane Rusije je vrlo bolno pitanje protesta autoprijevoznika. Ta tema nije više čisto ekonomska – ona već izaziva napetost u čitavom ruskom društvu. Putinu je bilo vrlo važno da pokaže kako je upućen u tu situaciju do detalja, i kako Vlada Ruske Federacije nije zbunjena nego već ima konkretne prijedloge.

„Iznenađuje me stav bugarskog rukovodstva koje iz nepoznatih razloga zapostavlja svoje nacionalne interese. Trebalo je da tri milijarde budu uložene u sam projekt izgradnje (Južnog toka): to su radna mjesta, to su plaće, to su prihodi na svim razinama budžeta... Mi smo taj projekt i smislili kako bismo podržali Bugarsku, ali ako oni neće, onda ne treba.“

Kada je riječ o najaktualnijim međunarodnim pitanjima Putinov stav je prilično konstruktivan i otvoren. Povodom situacije s Turskom on je napravio jasnu razliku između odnosa prema turskom rukovodstvu i prema turskim poslovnim krugovima. I pored suludog postupka rukovodstva Turske, Rusija je spremna nastaviti poslovne odnose i velike investicijske projekte, tj. izgradnju nuklearne elektrane i „Turskog toka”.

Isto je toliko bio odmjeren i njegov odgovor na pitanje o Minskom mirovnom procesu. Predsjednik Rusije se pozvao na konkretne odredbe memoranduma iz Minska i pokazao da Kijev službeno demonstrira nekakve korake, ali u stvarnosti zapravo koči čitav proces.“

Zašto je Kerry dolazio u Moskvu?