Ruski bombarder je u jutarnjim satima 24. studenog oboren od strane turskog lovačkog aviona. Turska tvrdi da je Su-24 povrijedio njezin zračni prostor. Vladimir Putin je izjavio da je avion oboren iznad teritorija Sirije. Ruski predsjednik je potez Turske okarakterizirao kao „udarac nožem u leđa, koji su nanijeli suradnici terorizma”.
„Turski tok” i turska strategija
U posljednje vrijeme mediji su mnogo pisali o odnosima između Rusije i Turske. Rusko-turske veze su bile u centru pažnje uglavnom u kontekstu odluke Moskve da odustane od plinovoda „Južni tok”, kojim je plin trebao po dnu Crnog mora transportirati na jug Europe. U prosincu prošle godine rukovodstvo Rusije objavilo je da odustaje od te inicijative i počinje pregovore s Turskom o izgradnji novog plinovoda, takozvanog „Turskog toka”, kojeg je isto bilo planirano provesti po dnu Crnog mora. Pregovori vezani za taj projekt sada stagniraju zbog nesuglasica dviju strana u pogledu cijene plina.
Prema mišljenju Vladimira Avatkova, predavača Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa čija je uža stručna specijalnost proučavanje Turske, sada se teško može govoriti o mogućem napretku u pregovorima vezanim za „Turski tok”, s obzirom na incident koji prije svega svjedoči da turski političari nemaju dovoljno dobro strateško sagledavanje situacije. „Ankara ne shvaća da bi takav strateški projekt poput ’Turskog toka’ omogućio Turskoj da kontrolira Europu pomoću ventila za plin i dao bi joj potpuno nove mogućnosti”, izjavio je stručnjak za RBTH. Umjesto toga, Turska ipak bira nekakve sitne pogodnosti taktičke prirode.
Kako ističe stručnjak, ruski avion je oboren najvjerojatnije u trenutku kada je Rusija počela aktivno uništavati cisterne i rafinerije nafte koje kontroliraju ekstremisti „Islamske države”. To je moglo ugroziti interese jednog dijela turske vladajuće elite, koja je imala financijsku korist od trgovine naftom s „Islamskom državom”.
Avatkov smatra da taj incident pokazuje nemogućnost da RF uspostavi „normalnu suradnju s Turskom u oblasti sigurnosti i geopolitike” i predviđa oštru reakciju Moskve.
Hoće li uslijediti prekid odnosa?
S druge strane, poslije nedavnog posjeta Vladimira Putina summitu G-20 u Antaliji i susreta s turskim predsednikom Recepom Erdoğanom stekao se utisak da RF i Turska imaju sve mogućnosti da riješe postojeće nesuglasice. U prosincu je Erdoğan trebao doputovati u Moskvu. Teško da će sada doći do tog posjeta. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov trebao je stići u Istanbul 25. studenog. Međutim, ruski ministar je odustao od tog posjeta poslije incidenta s avionom Su-24.
Analitičari ipak ne smatraju da će događaj s ruskim avionom dovesti do potpunog prekida rusko-turskih veza. Prema mišljenju Vladimira Sotnjikova iz Instituta za orijentalistiku Ruske akademije znanosti, taj incident će svakako „na izvjesno vrijeme zaoštriti odnose između Moskve i Ankare”. „Bit će ozbiljnih poteškoća, bit će protesta ruskih vlasti u kratkoročnoj perspektivi”, smatra stručnjak. On, međutim, ne predviđa prekid uzajamnih odnosa i ne smatra da će projekti u ekonomskoj oblasti biti žrtvovani radi sadašnjeg incidenta.
Teška situacija
Moskva i sama nije zainteresirana za pretjerano oštru reakciju, izjavio je za RBTH Boris Kagarlicki, direktor nevladine organizacije „Institut za globalizaciju i socijalne pokrete”. Po njegovom mišljenju, „oštrina odgovora Moskve neće ovisiti čak ni o odnosu između RF i Turske, nego o tome kako Kremlj vidi budućnost odnosa između Rusije i Zapada”. U tom kontekstu on smatra da će „ruske vlasti od svih varijanti [odgovora] izabrati onaj koji je najmanje oštar”.
Postoji, međutim, mišljenje da Turska možda i neće moći tako lako osigurati podršku Zapada u ovoj situaciji. Kako je za RBTH izjavio Behlul Ozkan, stručnjak za međunarodne odnose istambulskog sveučilišta Marmara, „na diplomatskom polju je Turska sama sebe dovela u težak položaj”. Turska je oborila avion koji je bombardirao džihadističke grupe, a na Zapadu se u tom trenutku, poslije terorističkih napada u Parizu, već promijenio odnos prema ekstremističkim grupama. „Sada se postavlja pitanje o vezama tih grupa s Turskom”, ističe stručnjak.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
