Donbas poslije susreta u Parizu

U samoproglašenoj Luganskoj narodnoj republici (LNR) u ponedjeljak je potvrđeno da je toga dana ukrajinska vojska počela s povlačenjem naoružanja kalibra manjeg od 100 mm s linije razdvajanja. U LNR je povlačenje lakog naoružanja počelo još u subotu 3. listopada. Te mjere su usuglašene u parikom susretu posvećenom Ukrajini, gdje je još jednom potvrđeno (i to se navodi kao glavni rezultat susreta) da ispunjavanje sporazuma iz Minska nema alternativu.

Pariški dogovor, prema riječima samih sudionika susreta, zahtijeva da obje sukobljene strane učine određene ustupke. To se prije svega tiče pitanja sljedećih lokalnih izbora, koji se u Donbasu zasada planiraju neovisno od izboru na razini cijele Ukrajine. Sa susreta u Parizu upućen je savet samoproglašenim republikama da preispitaju te planove i organiziraju izbore u skladu s ukrajinskim zakonima. S druge strane, Kijevu je preporučeno da usvoji specijalni zakon o izborima u Donbasu, usuglasivši ga prethodno s rukovodstvom regije koje mu se ne potčinjavaju, da u ustavu definira poseban status Donbasa i da amnestira sudionike borbenih akcija.

Pitanje stabilnosti ukrajinskog režima

Pariški susret povodom Ukrajine – strane zadovoljne rezultatom U Parizu je održan susret lidera Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine na kojem razmatrano ispunjavanje mirovnog sporazuma iz Minska.

Jesu li, međutim, strane spremne ispuniti taj dogovor, kojim se još jednom potvrđuje sporazum iz Minska? Kako ističu stručnjaci, ta nedoumica se uglavnom tiče kijevskih vlasti, jer DNR i LNR, prema mišljenju analitičara, lakše mogu izaći u susret pariškim odlukama vezanim za datum i modalitet izbora. „Donbasu je lakše nego Kijevu ispuniti politički dio sporazuma, uključujući i pomjeranje datuma izbora. Za Kijev je to pitanje stabilnosti političkog režima, tj. unutarnje stabilnosti zemlje”, izjavio je za RBTH Maksim Bratevski, stručnjak Centra za europska istraživanja sveučilišta „Visoka škola ekonomije”.

S druge strane, kako ukazuje Evgenij Minčenko, direktor Međunarodnog instituta za političku analizu, lako se može pronaći kompromisno rješenje kada je riječ o izborima. Oni u Donbasu mogu biti organizirani u jednomandatnim izbornim jedinicama, a ne uz sudjelovanje ukrajinskih i regionalnih političkih stranaka.

Uskraćuje li Zapad podršku Porošenku?

Stručnjaci ističu da Kijev, koga službeno predstavlja Petar Porošenko, nema mnogo veliki prostor za manevar kada se radi o situaciji u Donbasu. „Postoji pretpostavka da Porošenko [u Parizu] nije dobio bezrezervnu podršku zapadnih partnera. Po svemu sudeći, rečeno mu je da se sporazum iz Minska ne može razmatrati fragmentarno, a da se pritom ne naruši politički proces. Drugim riječima, Kijev neće moći nešto ispuniti, a nešto ne ispuniti”, rekao je Bratevski.

Prema Minčenkovom mišljenju, „ranije su oni [Europljani] bezrezervno podržavali Porošenka, a sada su u velikoj mjeri zauzeli kritički stav, pa čak i vrše pritisak na njega kako bi ispunio ono što im je obećao”. Tu „snažnu izmjenu” stava Europe stručnjak dovodi u vezu s „objektivnim okolnostima”: „taj čovjek [Porošenko] sve vrijeme nešto obećava, a ništa ne ispunjava”.

Porošenko i politička kriza u Kijevu

Donbas: Rusija neće ostati po strani Situacija u Donbasu više nije u nekakvoj prijelaznoj fazi u kojoj još uvijek ništa nije jasno. DNR i LNR su entiteti koji sada imaju svoju državnost i već se može prognozirati socijalno i ekonomsko obnavljanje regija.

I ukrajinski politolog Andrej Jermolajev, direktor Instituta za strateška istraživanja „Nova Ukrajina”, slaže se da se dosadašnje stanje stvari bliži kraju.

Europa, naglašava, prisiljava Porošenka da djeluje „čak i po cijenu velikih previranja u samoj Ukrajini”. Po njegovom mišljenju, realizacija pariškog plana mogla bi dovesti do „manje-više stabilnog primirja i smanjenja fizičkog prisustva Rusije u Donbasu”. Time ipak neće biti potisnut u drugi plan proces „dalje autonomizacije Donbasa”. „Mnogi članovi sadašnje vladajuće koalicije zainteresirani su za mirovni proces, čak i ako je težak i mučan. Postoji „stranka rata” i postoje pristalice „male Ukrajine” (Ukrajine bez Donbasa). U teškoj situaciji je i predsjednik, koji, nažalost, ne ispoljava dosljednost i jasno definiranu platformu po pitanju Donbasa”, nabraja Jermolajev probleme koji stoje na putu rješenja krize mirnim putem. Ukrajinski politolog, međutim, kao i njegove ruske kolege smatra da i pored svega ipak neće biti obnovljena borbena akcija na istoku Ukrajine.