Kako rusku dijasporu pretvoriti u instrument utjecaja

U inozemstvu se zasad nije pojavio neki masovniji proruski pokret. Izvor: Alamy / Legion Media.

U inozemstvu se zasad nije pojavio neki masovniji proruski pokret. Izvor: Alamy / Legion Media.

U Rusiji se razmišlja o novim oblicima rada s dijasporom tako da se njen potencijal iskoristi za prenošenje ruske "meke moći" u inozemstvo. Ruske vlasti nadaju se da će od dijaspore napraviti sredstvo utjecaja na javno mnijenje drugih zemalja, i u tome se oslanjaju na iskustvo turske manjine u Njemačkoj i emigranata iz Kine koji nisu prekinuli veze s domovinom.

Rusija pokušava revidirati politiku prema mnogobrojnim sunarodnjacima koji su svojevremeno napustili Rusko Carstvo, Sovjetski Savez i suvremenu Rusiju i trajno se nastanili u inozemstvu. Oni su u proteklih deset godina bili u središtu pozornosti ruskih vlasti, a to je pitanje posebno dobilo na važnosti u vezi s događajima u Ukrajini.

Kako je izjavio Konstantin Kosačov, predsjednik Odbora Vijeća Federacije za međunarodna pitanja, "treba shvatiti da naši sunarodnjaci u inozemstvu sada žive u novim geopolitičkim uvjetima". U novoj situaciji, u kojoj se spominje mogućnost povratka u atmosferu Hladnog rata, vlast posebnu pozornost posvećuje predstavnicima dijaspore kojima je ruski jezik maternji, jer oni mogu biti sredstvo za širenje stavova ruskog društva i ruskih vlasti među građanima drugih zemalja. Takav način utjecaja često se naziva "meka sila".


Ruska dijaspora po turskom modelu?

Kosačov je ovu izjavu dao 5. ožujka u Vijeću Federacije, na okruglom stolu posvećenom "mekoj sili" i angažiranju sunarodnjaka. Jedan od izlagača bio je i senator Igor Morozov. Govoreći o politici vlasti prema ruskoj dijaspori, on je kao primjer naveo iskustvo drugih zemalja, prikazavši na taj način poželjni oblik odnosa između Rusije i predstavnika njene dijaspore u inozemstvu.

Moskva jača odnose s Argentinom
Vladimir Putin prvi put je posjetio Buenos Aires, gdje potpisao niz strateški važnih sporazuma.

Kosačov se pozvao na situaciju s etničkim Turcima u Njemačkoj, koji su se nakon nekoliko desetljeća integracije sada organizirali kao politička stranka i prisutni su na svim razinama državne vlasti. Rukovodstvo Turske aktivno kontaktira s predstavnicima ove političke sile. Nešto slično, po senatorov riječima, počinje se događati i s ruskom dijasporom u pojedinim europskim zemljama. Primjerice, u Njemačkoj je relativno nedavno registrirana stranka njemačkih doseljenika Einheit. Partija doseljenika se pojavila i u Francuskoj, a uskoro treba biti registrirana i u Italiji.

Po mišljenju Igora Morozova, ovaj proces ima dobre izglede, jer u raznim dijelovima svijeta (na Bliskom Istoku, u Africi, Latinskoj Americi i Centralnoj Aziji) živi veliki broj ljudi koje mnogo toga veže za Rusiju. U tim regijama, naglasio je senator, ima "mladih ljudi u dobi od 30 do 35 godina, marljivih, obrazovanih i motiviranih, koji su spremni ne samo identificirati se s 'ruskim svijetom' ['russkij mir' - tako se u Rusiji zovu oni koji žive u inozemstvu, ali se u velikoj mjeri poistovjećuju sa zemljom koju su oni ili njihovi preci napustili - prim. red.], nego i napredovati u tom pogledu".

Na okruglom stolu je spomenut i primjer Kine. Po riječima Konstantina Kosačova, kineski emigranti šalju milijarde dolara u domovinu pa i na taj način pomažu zemlji svoga porijekla.


"Proruski pokret ne postoji"

O važnosti pristupa vezanog uz primjenu "meke sile" govorio je i Aleksandar Radkov, zamjenik ravnatelja federalne agencije Rossotrudničestvo koja se bavi pitanjima Zajednice neovisnih država i sunarodnjaka u inozemstvu. Prema njegovim riječima, važno je raditi s elitama i građanskim društvom drugih zemalja.

Stručnjaci ističu poteškoće na koje se nailazi u takvom radu. Kako je za RBTH izjavila Aleksandra Dokučajeva, rukovoditeljica odjela za dijasporu i emigraciju na Institutu za proučavanje Zajednice neovisnih država, danas postoji izvjestan napredak kada je riječ o primjerima aktivnosti ruske dijaspore, ali sve su to zasad samo pojedinačni slučajevi. U inozemstvu se nije pojavio neki masovniji proruski pokret. Po mišljenju ove stručnjakinje, to govori o nezadovoljavajućem radu vlasti sa sunarodnjacima tijekom proteklih godina, bez obzira na izvjesne uspjehe na polju organiziranja i konsolidacije dijaspore u inozemstvu.

S druge strane, predstavnici ruskih vlasti govore kako su spremni učiti na dosadašnjim pogreškama i kako u vezi s tim pokušavaju formulirati nove pristupe rješavanju problema odnosa sa sunarodnjacima.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće