Minsk-2: Postignut sporazum o obustavi vatre

U Minsku su završili višesatni pregovori Putina, Merkel, Hollandea i Porošenka o smirivanju ukrajinske krize. Paralelno s pregovorima četiriju država u bjeloruskom glavnom gradu održavao se susret kontaktne grupe sastavljen od predstavnika Rusije, Ukrajine, OESS-a i proruskih snaga. Složeni pregovori na dvije staze završili su tako da su članovi kontaktne grupe odobrili dokument, koji se tiče ispunjavanja ranije postignutih (u rujnu) minskih sporazuma. Potom su lideri četiriju država prihvatili deklaraciju, u kojoj su izrazili podršku prihvaćenom dokumentu.

Novi ustav i granica

Kako je priopćio novinarima nakon pregovora ruski predsjednik Vladimir Putin, ''uspjeli smo se dogovoriti o glavnom'' – obustavi vatre od 00:00 sati koja će stupiti na snagu 15. veljače. Strane su usuglasile i povlačenje teškog naoružanja od linije razgraničenja i stvaranje zone sigurnosti dubine od 50 do 140km, izvještavaju masmediji, koji su dobili kopiju sporazuma.

OESS bi trebao pratiti poštivanje režima obustave vatre, on će kontrolirati i ''povlačenje stranih jedinica s teritorija Ukrajine''. Postignut sporazum podrazumijeva i potrebu za najbržom provedbom lokalnih izbora u Donbasu, objavu amnestije za sudionike ratnih akcija, odobrenje od strane Kijeva zakonodavstva o posebnom statusu niza rajona Donbasa i provedbi ustavne reforme u Ukrajini.

Potonja pretpostavlja pojavu novog glavnog zakona u državi, ''ključnog elementa'' koji bi trebao doprinijeti decentralizaciji vlasti u Ukrajini. S novim ustavom i posebnim zakonodavstvom za dio Donbasa povezano je i jedno od glavnih pitanja za ukrajinsku stranu – kontrola granice između butnovnih regija i Rusije.

U skladu s dokumentom, obnova kontrole granice od strane kijevskih vlasti uspostavljat će se postupno uz provođenje ustavne reforme i konzultacija s predstavnicima proruskih snaga.

Ohrabrujući rezultati

Ruski stručnjaci pozitivno su prihvatili neposredne rezultate novog minskog sporazuma. Kako ističe Dmitrij Danilov, voditelj Odjela za europsku sigurnost Instituta za Europu Ruske akademije znanosti, pošlo je za rukom dogovoriti se o glavnim uvjetima za daljnju provedbu mirovnog procesa – o obustavi vatre i linije razgraničenja strana. Vikroz Mizin, vodeći znanstveni suradnik Centra za postsovjetska istraživanja na MGIMO-u, nazvao je minske sporazume ohrabrujućom činjenicom, jer vode do obustave vatre.

Više o situaciji u Ukrajini

Analitičari se manje optimistično odnose prema postignutim političkim sporazumima o budućem smirivanju situacije, koje su postigli lideri. Kako ističe Danilov, strane mogu na različite načine tumačiti postignuti kompromis, posebno u odnosu na ona osjetljiva pitanja kao što su, recimo, poseban status rajona Donbas i kontrola granice. Kako podcrtava stručnjak, puno toga ovisi o ponašanju kijevskih vlasti. ''Sad će se Porošenko trebati dogovoriti u Kijevu sa svojim suradnicima i javnim mišljenjem'', izjavio je stručnjak Ruskog vjesnika, ističući da i na suprotnoj strani – strani proruskih snaga – leži odgovornost za takvu interpretaciju sporazuma, koja ne bi narušila postignute sporazume.

Prema mišljenju Mizina, i nakon novog susreta u Minsku pitanje statusa pobunjenih regija ostaje ''ogroman neriješen problem'', kao i problem ukrajinsko-ruske granice u nekim dijelovima Donbasa. Kako ističe stručnjak, ako naposljetku sporazum ne profunkcionira, onda bi moglo doći do velikog kolapsa na istoku države. To ne želi ni Rusija, ni Zapad. Kako ističe stručnjak, Washington nema, usprkos onome što se može pročitati u ruskim medijima, određenog plana po pitanju Ukrajine te je i SAD zainteresiran za uspjeh minskih sporazuma.