Zašto je Putin ukinuo Krimski federalni okrug?

Predsjednik Vladimir Putin u Nižnjem Novgorodu

Predsjednik Vladimir Putin u Nižnjem Novgorodu

Mikhail Metzel / TASS
Predsjednik Putin je unio izmjene u sustav upravljanja Krimom. Ukinuo je dosadašnji zasebni Krimski federalni okrug i uključio poluotok u sastav Južnog federalnog okruga. Stručnjaci smatraju da je takva odluka donešena iz nekoliko važnih razloga.

Ruski predsjednik Vladimir Putin napravio je "rošadu" federalnih i regionalnih dužnosnika. To se dotaklo i Krima. Naime, 28. srpnja je gubernator Sevastopolja ostao bez svoje funkcije, a pored toga je ukinut i Krimski federalni okrug, koji je bio formiran poslije pripajanja poluotoka sa Rusijom u proljeće 2014. godine.

Kakav značaj te administrativne promene imaju za Krim i njegove odnose sa federalnim centrom?

1. Gubitak statusa "posebnosti"

Službeni predstavnik Kremlja je objasnio odluku vezanu za Krim izjavivši da je ona donešena radi veće efikasnosti upravljanja poluotokom. Po riječima glasnogovornika predsjednika Rusije, Dmitrija Peskova, Krim i druge regije Južnog federalnog okruga (JFO) imaju slične probleme, tako da će se oni lakše riješavati u okviru jedinstvene strukture.

Kako su ruski dužnosnici objašnjavali u medijima, formiranje specijalnog okruga bilo je privremeno rješenje za Krim, i ono je važilo samo u razdoblju integracije poluotoka u administrativni sustav Rusije. Po mišljenju politikologa Dmitrija Orlova, direktora Agencije za političke i ekonomske komunikacije, političko i ekonomsko prilagođavanje Krima ruskoj stvarnosti zaista je završeno, tako da više ne postoji potreba za posebnim federalnim okrugom. Sada poluotok gubi svoju posebnost i postaje "obična ruska regija".

2. Pojednostavljena interakcija sa Kremljom

Stručnjaci smatraju kako će Krim kao dio Južnog federalnog okruga lakše komunicirati sa federalnim centrom. Po mišljenju politikologa Mihaila Mizuljina, člana Znanstvenog vijeća ruske asocijacije političkih znanosti, to je, između ostalog, vezano i za činjenicu da je rukovoditelj Južnog federalnog okruga Vladimir Ustinov u dobrim odnosima sa najvišim ruskim rukovodstvom još od početka 2000-ih. Naime, dok je bio na funkciji glavnog javnog tužiteljs (2000-2006), Ustinov je pokrenuo mnoge sudske procese koji su bili od velike važnosti za Kremlj. Riječ je o procesu protiv tvrtke "JUKOS", o istrazi tragedije nuklearne podmornice "Kursk" i o suđenju vođama čečenskih terorista.

Analitičari su također uvjereni da odustajanje od Krimskog federalnog okruga ne znači da je federalni centar sada manje zainteresiran za poluotok ili da će se smanjiti financiranje programa koji se realiziraju na Krimu. "S jedne strane, Zapad i Ukrajina ne priznaju status Krima i Sevastopolja, a sa druge, potrebe stanovnika Krima moraju biti zadovoljene jer će se u protivnom kod pojedinaca pojaviti želja da se vrate "natrag u Ukrajinu"", ističe Pavel Svjatenkov, suradnik Instituta za nacionalnu strategiju.

3. Izbjegavanje sukoba između lokalnih vlasti

Ruski stručnjak skreće pažnju i na to da će prelazak Krima pod jurisdikciju Južnog federalnog okruga spriječiti izbijanje sukoba između predstavnika lokalnih vlasti. Naprimjer, na poluotoku je tokom dužeg razdoblja tinjao sukob između gubernatora Sevastopolja Sergeja Menjajla i ekipe bivšeg predsjednika krimskog parlamenta Alekseja Čalija. Čalijevi suborci su čak prikupljali potpise za peticiju da gubernator podnese ostavku. Odlukom donešenom 28. srpnja Menjajlo je premješten na funkciju opunomoćenog predstavnika u Sibir, čime je stavljena točka na taj sukob. Očigledno je da Krimski federalni okrug kao administrativno tijelo nije mogao riješiti dotični razdor, dok opumonoćeni predstavnik Ustinov, po mišljenju analitičara, ima dovoljno iskustva u riješavanju takvih pitanja.

Opunomoćeni predstavnici u federalnim okruzima

Funkcija opunomoćenog predstavnika u federalnom okrugu pojavila se 2000. godine, kada je Vladimir Putin izabran za predsjednika Rusije. To je bio način da federalni centar pojača kontrolu ruskih regija poslije "povorke suvereniteta" tokom 1990-ih, kada je Putinov prethodnik Boris Jeljcin gradio "novu rusku državnost" i pozivao rukovoditelje regija da 3uzmu onoliko suvereniteta koliko mogu progutati. Šefovi regija su iskoristili tu situaciju i sami sebi dali velike ovlasti. Spomenuta politika je praktički rezultirala neovisnošću Čečenije, koja je također jedna od regija Rusije. U takvim okolnostima Putin je, po mišljenju politikologa, uvođenjem funkcije opunomoćenih predstavnika uspostavio kontrolu nad gubernatorima i preuzeo vlast od stare elite.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće