Odgovara li Rusiji raspad Transpacifičkog partnerstva?

2. veljače 2017. Ksenija Isaeva
Jedna od prvih odluka Donalda Trumpa u funkciji predsjednika SAD-a bio je ukaz o izlasku zemlje iz Sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (TPP). Rusiji i Kini se tako pruža mogućnost da aktiviraju pregovore o stvaranju zone slobodne trgovine s partnerima u Aziji.
U.S. President Donald Trump signs an executive order on U.S. withdrawal from the Trans Pacific Partnership
Mike Pence, Donald Trump i Reince Priebus / Izvor: Reuters

Kao što je i obećao u predizbornoj kampanji, Donald Trump je prvog radnog dana poslije inauguracije potpisao ukaz o izlasku SAD-a iz sporazuma o TPP-u. On je rekao da je ta odluka "velika stvar za američke radnike".

Ranije je administracija američkog predsjednika izrazila spremnost da poduzme uzvratne mjere prema zemljama koje krše trgovinske sporazume, a također je zahtijevala preispitivanje uvjeta sjevernoameričke bescarinske zone (sporazum NAFTA, koji obuhvaća SAD, Kanadu i Meksiko) s tim da "sporazum bude pravičniji".

Glavni cilj nove trgovinske politike je sniženje trgovinskog deficita u prometu robe s najvećim partnerima. Primjerice, s Kinom (koja po mišljenju Donalda Trumpa umjetno obara vrijednost juana kako bi podržala izvoz) promet robe iznosi 290 milijardi dolara (podatak iz listopada 2016.).


Međunarodni stručnjaci, međutim, upozoravaju na negativne posljedice jednostranog podizanja tarifa. Primjerice, šef Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azavedo podsjetio je na forumu u Davosu da postoji opasnost od "domino" efekta, kada zbog uzvratnog podizanja carina naglo pada i uvoz i izvoz.



Kakvu korist može imati Rusija?

Prema ocjeni Svjetske banke, stupanje na snagu sporazuma o TPP-u ne bi se nikako odrazilo na Rusiju, dok bi Kina mogla imati posljedice u vidu smanjenja izvoza. Međutim, kako ističe šef Centra za integracijska istraživanja Euroazijske banke Jevgenij Vinokurov, kada bi i transpacifičko i transatlantsko partnerstvo bilo realizirano, Euroazijski gospodarski savez (Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kirgistan i Kazahstan) našla bi se u trgovačko-investicijskoj izolaciji. Izlazak SAD-a iz sporazuma otvara prostor za manevar u pravcu razvoja trgovinsko-ekonomskih odnosa Rusije i Euroazijske unije sa zemljama u azijsko-tihooceanskoj regiji, ističe stručnjak.

Rusija kao dio Euroazijske ekonomske unije (EAEU) već ima zonu slobodne trgovine s Vijetnamom, a on je potpisao sporazum o TPP-u. Ruske automobilske kompanije "Kamaz" i "Avtovaz" postigle su dogovor s vijetnamskom stranom o lokalizaciji svojih proizvoda u Vijetnamu. "Kamaz" je, na primjer, priopćio da je prošle godine udvostručen izvoz u zemlje izvan granica nekadašnjeg SSSR-a, što je između ostalog postignuto i zahvaljujući izvozu u Vijetnam, jer je to najveće tržište ove ruske kompanije izvan teritorija Zajednice neovisnih država.

Pregovori o olakšanim uvjetima trgovine vode se i s drugim azijskim partnerima. S Kinom se priprema sporazum o gospodarskoj suradnji. On ne podrazumijeva manju carinu, ali čini robu pristupačnijom zahvaljujući ukidanju netarifnih ograničenja i postizanju dogovora o zajedničkoj provjeri kvalitete.

Mogućnost stvaranja zona slobodne trgovine u Aziji razmatra se i kada je riječ o Singapuru, Južnoj Koreji i Indiji. Pored toga, Rusija je sudionica foruma Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje, na temelju kojeg se vode pregovori o zonama slobodne trgovine.

S druge strane, Kina će sada moći "disati punim plućima" u razvoju svog projekta - Sveobuhvatnog regionalnog ekonomskog partnerstva (RCEP), smatra Aleksej Portanski, profesor Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije" i vodeći suradnik Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose ruske akademije znanosti. Međutim, eventualni sporazum s Kinom će ipak biti površniji od TPP-a, jer njegovi potencijalni potpisnici zasad svesrdno štite svoja tržišta, ističe stručnjak.

Po njegovim riječima, megasporazumi poput TPP-a ubuduće će biti aktualni i traženi (premda mogu pretrpjeti određene izmjene), jer oni definiraju nova aktualna pravila poslovanja koja su neophodna svjetskom tržištu, iako ne mogu potpuno zamijeniti Svjetsku trgovinsku organizaciju (to se prije svega tiče mehanizama rješavanja sporova).

+
Like us on Facebook