Zašto je Rusija pristala smanjiti proizvodnju nafte zajedno s OPEC-om?

13. prosinca 2016. Aleksej Losan
Ruski proizvođači nafte svakodnevno će proizvoditi 300 tisuća barela manje, a država će pritom probati uvjeriti privatne tvrtke da se priključe sporazumu.
A worker at an oil field
Izvor: Reuters

Rusija je zajedno sa zemljama OPEC-a pristala smanjiti proizvodnju nafte kako bi podržala cijene energenata, izvijestio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak, prenosi ruski poslovni list RBC Daily.

Prema njegovim riječima, ovo je prvi put da toliki broj zemalja sudjeluje u zajedničkoj akciji. Osim Rusije, proizvodnju je odlučilo smanjiti ukupno deset zemalja koje nisu članice OPEC-a, uključujući Kazahstan, Azerbajdžan i Meksiko. Prema podacima agencije Bloomberg, odluka o smanjenju proizvodnje nafte prvi je sporazum takve vrste između OPEC-a i zemalja koje nisu članice kartela u posljednjih 15 godina. Istovremeno će proizvodnju najviše morati smanjiti Rusija.

Ranije su, krajem studenog, zemlje OPEC-a dogovorile smanjenje proizvodnje nafte za 1,2 milijuna barela dnevno. Na taj način proizvođači nafte pokušavaju postići rast cijena energenata.

 

Bit sporazuma

Od siječnja 2017. je svih 11 država koje nisu članice OPEC-a obećalo smanjiti svoju ukupnu proizvodnju nafte za 558 tisuća barela dnevno zajedno s kartelom. Prema podacima Bloomberga, Rusija će svoju proizvodnju smanjiti za 300 tisuća barela, Meksiko za 100 tisuća, Oman za 40 tisuća, Azerbajdžan za 35 tisuća, a ostali za čak i manje.

Kako je za novinare objasnio Aleksandar Novak, ruske će se tvrtke orijentirati na smanjenje proizvodnje prema razini proizvodnje za listopad. U listopadu 2016. godine oni su proizvodili oko 11,2 milijuna barela dnevno – najviše u povijesti Rusije od raspada SSSR-a 1991. Sudionici sastanka su se dogovorili o formiranju nadzornog odbora za uvjete provedbe sporazuma o smanjenju proizvodnje. U novom će odboru biti dva predsjedatelja: Kuvajt, kao predstavnik zemalja-članica OPEC-a, i Rusija, kao predstavnica drugih zemalja.

Za razliku od bliskoistočnih zemalja, u Rusiji ne postoji državni monopol na proizvodnju energenata. Stoga će država morati uvjeriti nekoliko igrača da smanje proizvodnju, uključujući i privatne proizvođače. Kako će se to odvijati zasad nije moguće reći. O kvotama konkretnih kompanija raspravljat će Ministarstvo energetike, govori Georgij Vaščenko, voditelj uprave operacija na ruskom tržištu IK Freedom Finance.

Mehanizam smanjenja može biti samo dobrovoljan, objasnio je za novinare Aleksandar Novak. Prema njegovim riječima, ruske kompanije spremne su smanjiti proizvodnju radi stabilizacije cijena na tržištu nafte. Konretno, šef najveće privatne naftne kompanije u Rusiji „Lukoil“ već je rekao da podupire stajalište Ministarstva energetike i da je spreman priključiti se ispunjenju obaveza od strane Rusije, prenosi agencija TASS.

 

Gubici proizvođača nafte

Ruske naftne kompanije trebaju smanjiti proizvodnju u odnosu na sadašnju razinu za nešto manje od 3%, a raspodjela obujma među zemljama koje nisu članice OPEC-a povezana je s udjelom Rusije na tržištu, dodaje Ivan Kapitonov, docent docent Visoke škole za korporativni menadžment Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju. Prema njegovim riječima, smanjenje će biti proporcionalno za sve tvrtke i pri takvom će smanjenju koristi imati tvrtke s rastućom proizvodnjom, uključujući podružnicu plinskog monopolista „Gazprom neft“ ili nedavno privatizirani „Bašneft“. Pogođene smanjenjem će biti tvrtke s padom u razini proizvodnje, konkretno, „Lukoil“. 

Prema riječima Georgija Vaščenka, „Lukoil“ bi mogao izgubiti 150 milijardi rubalja (2,45 milijardi dolara) radi smanjenja proizvodnje. „Ideja je u tome da rast cijena treba pokriti gubitke od proizvodnje, koji će biti veći od samog smanjenja za 3%. Porast cijena do 55 dolara po barelu kompenzira gubitak kompanija u drugom kvartalu 2016.“, rekao je Vaščenko. Ne planiraju se nikakve državne kompenzacije, a ekonomska korist postići će se na račun rasta cijena nafte: isplativije je trgovati manjom količinom po višoj cijeni nego obrnuto, dodaje Ivan Kapitonov.

+
Like us on Facebook