Svjetska banka prognozirala povećanje ruskog državnog duga do 250% BDP-a

Zbog starenja stanovništva i smanjenja naftno-plinskih prihoda moglo bi do 2050. doći do smanjenja dugoročne stagnacije ekonomije i rasta državnog duga do 250% BDP-a, zaključili su u svojem istraživanju predstavnici moskovsko ureda Svjetske banke, izvještavaju ruske poslovne novine Kommersant. Prema podacima istraživača, ruska ekonomija suočila se s najjačim izazovima u posljednjih 15 godina. Konkretno, kako se ističe u istraživanju, pad privatne potrošnje u Rusiji bio je najbrži od 1998. Prema riječima Emilije Sibireve, zamjenice direktora FinEkspertiza-Kapital, u Rusiji bi mogao narasti unutarnji državni dug na račun puštanja, recimo, obveznica domaćeg zajma za pokrivanje deficita državnog budžeta u razdoblju cijena nafte, kako se to događalo u 1990-im. Ipak, vlada se aktivno bori protiv takvog scenarija. Konkretno, u 1998. u Rusiji se dogodila najveća ekonomska kriza u suvremenoj povijesti nakon što je država objavila bankrot kratkotrajnim državnim obveznicama.

Najizvjesniji scenarij 

5 stvari koje treba kupiti u Rusiji tijekom financijske krize RBTH predstavlja kratki popis stvari koje treba kupiti prije nego što rubalj ojača.

Prema podacima Svjetske banke, devalvacija ruskog tečaja krajem 2014. nije dopustila većini trgovinskih sektora, uključujući seosko gospodarstvo i prerađivačku industriju, da iskoristi konkurentske prednosti u cijenama na unutarnjem i vanjskom tržištu, bez obzira na vladin program zamjene strane robe domaćom proizvodnjom. Tako smatraju stručnjaci da je tijekom ekonomske krize u 2009. vlada uspjela nadoknaditi fijasko privatne potražnje rastom budžetnih troškova, ali u ovoj krizi to neće biti moguće. Zbog toga se razina siromaštva vratila na one pokazatelje koji su postojali prije deset godina: 15,1% u prvom polugodištu nasuprot 10,8% u 2013. Najvjerojatniji scenarij je taj da će suodnos duga i BDP-a biti, prema podacima Svjetske banke, povećan otprilike do 116% do 2050., ako se smanji cijena nafte a stanovništvo i dalje nastavi stariti, taj suodnos će biti veći od 250%.

''Te navedene rizike (niske cijene nafte i starenje stanovništva) teško je predvidjeti. Prilično je teško predvidjeti što će se događati s naftom. Postoje pretpostake da ćemo, općenito govoreći, odustati od nafte u korist drugog goriva ili ćemo postati manje ovisni o naftno-plinskom izvozu'', govori Konstantin Koriščenko, zamjenik Katedre za financijski inženjering na RANXiGS-u. Štoviše, prema njegovim riječima, teško je dati jednoznačne prognoze glede starenja stanovništva. ''Ako uzmemo u obzir migracijske procese, koji se događaju u našoj državi, onda se treba prisjetiti da je u 2014. Rusija isto primila nekoliko stotina tisuća izbjeglica iz Ukrajine. To su, uglavnom, radno sposobni građani'', dodaje Koriščenko.   

Pitanje državnog duga

Rekordan pad ruskog rublja

Međutim, ako cijene nafte i dalje ostanu na stabilno niskoj razini, ruski stručnjaci ne isključuju rast državnog duga. ''Teoretski govoreći, kombinacija niske cijene nafte u dugoročnom razdoblju i odsustvo strukturnih reformi od strane države u dijelu umirovljeničke dobi mogli bi dovesti do kratkoročnog povećanja državnog duga Rusije u odnosu na BDP'', govori Emilija Sibireva. No stručnjakinja upozorava da je teško moguće da će se Rusija pretvoriti u superdužnika, jer za takav scenarij nije samo potrebna kombinacija niskih cijena nafte i malene produktivnosti rada, nego i potpuno nepostojanje strukturnih reformi tijekom desetljeća. Štoviše, trenutno se državni dug Rusije nalazi na rekordno niskoj razini – 12% BDP-a. Radi usporedbe, državi dug SAD-a iznosi oko 101% BDP-a.