Premijer Dmitrij Medvedev objavio svoj programski članak

Ne radi se samo o prevazilaženju novih ili starih poteškoća, kriznih pojava, deficita i disproporcija. I pored velike važnosti spomenutih pojava i teških okolnosti današnjice, nama je važno formulirati vlastite strateške ciljeve i zadatke koje želimo riješiti, čak i ako izgleda da je cilj daleko, a rješenje zadatka vrlo složeno. Taj cilj je zapravo vrlo jednostavno formulirati: treba ući (možda je bolje reći „prodrijeti”, ali teško da je ovdje umjesna vojna terminologija) u grupu zemalja s najvišim životnim standardom.

New normal

5 stvari koje treba kupiti u Rusiji tijekom financijske krize RBTH predstavlja kratki popis stvari koje treba kupiti prije nego što rubalj ojača.

U razmatranju tekućih i budućih problema globalnog razvoja sve češće se koristi termin „new normal”. On se pojavio prije pet godina, kada je okončana akutna faza globalne krize, i brzo je postao popularan. „New normal” se može prevesti kao „novo normalno stanje”, ili čak kao „nova stvarnost”. Termin označava one ključne karakteristike koje će definirati razvoj globalne ekonomije u sljedećem razdoblju, tj. do sljedeće velike sistemske krize.

Sve je očiglednije da vodeće zemlje svijeta počinju se kretati novom putanjom ekonomskog rasta. Ne radi se samo o novom tempu, nego i o novoj kvaliteti tog rasta, o pojavi novih privrednih grana i o njihovim novim lokacijama u svijetu. Obnova se tiče svih sfera života društva – tehnološke, ekonomske i društvene.

Odnosi sa Zapadom i Istokom

I pored tekućeg prilično kriznog karaktera tih odnosa [sa Zapadom], ipak je ponovno uspostavljanje suradnje neizbježno. Rusija ne namjerava napustiti europski kontinent ni ekonomski, ni politički, ni mentalno. <…> U budućnosti se odnosi mogu mijenjati, ali kao neizbježan strateški pravac će ostati suradnja i partnerstvo, a u slučaju povoljnog razvoja situacije i formiranje jedinstvenog ekonomskog prostora.

Geografski i geopolitički položaj Rusije ne samo da nam omogućava, nego nas u određenom smislu i obvezuje na sve aktivniji razvoj suradnje „na istočnom pravcu”. Tu se radi kako o zemljama poput Kine, Vijetnama, Japana i Koreje, i uopće o državama azijsko-tihooceanske regije, tako i o članicama Šangajske organizacije za suradnju i BRICS-a koje se nalaze u potpuno različitim regijama.

Tiskanje novca nije izvor ekonomskog rasta

Rekordan pad ruskog rublja

<…> Sada je ključni zadatak da se osigura novi tempo, ali i nova kvaliteta ekonomskog rasta.

Stvaranje komfornih uvjeta počinje od osiguravanja makroekonomske stabilnosti. Niska stopa inflacije i uravnoteženi budžet su i dalje prioritetni uvjeti za stabilan razvoj zemlje.

Potrebno je formirati suvremene mehanizme financiranja ekonomskog rasta i modernizacije. Nema sumnje da državne investicije u tome trebaju odigrati svoju ulogu, posebno sada, kada omogućavaju da se u određenoj mjeri nadoknadi slabija aktivnost privatnih investitora.

Međutim, državne investicije ne mogu vječito biti glavni izvor rasta, niti država može tiskanjem novca osigurati izvor investicija. Sloboda nekontrolirane emisije novca jedna je od najopasnijih sloboda. Svakako nije umjesno pozivati se na zapadno iskustvo stimuliranja privrede putem emisije novca.

U djelovanju organa državne uprave na svim razinama na prvom mjestu treba biti privlačenje privatnih investitora.

Domaća štednja

Domaća štednja treba postati jedna od najvažnijih izvora investicija. To je dugoročni strateški zadatak, ali se već sada treba kretati u tom pravcu. U takvom kontekstu ćemo razmatrati i pitanje učinkovitog korištenja sredstava iz umirovljeničkih fondova. Sistem mirovina, a zatim i socijalnog osiguranja glavni je izvor dugoročnih investicija u ekonomiji.

I pored svih geopolitičkih poteškoća, sankcija i raznih ograničenja, ne treba zaboravljati ni problem privlačenja stranih investicija. Ako ih budemo potcjenjivali, to će značiti da prihvaćamo logiku izolacije koja nam se nameće.

Razvoj malog i srednjeg biznisa je uvjet za stabilan ekonomski rast i istovremeno čimbenik koji osigurava socijalnu stabilnost.

Konkurencija i nesirovinski sektor

Treba stimulirati konkurenciju. Jedan od glavnih razloga slabe konkurencije je bojazan da će biti poljuljana socijalna stabilnost u poduzećima i regijama. Zbog toga razvoj suvremenog tržišta rada postaje i socijalni i ekonomski problem. Formalizam u njegovom rješavanju će biti smetnja za ubrzano stvaranje visokoproizvodnih radnih mjesta.

Rusija oborila rekord u izvozu žita U poljoprivrednoj godini, koja je završena 30. lipnja 2015. godine,

Naš zadatak je simulirati rast „nesirovinskog” izvoza (u apsolutnim brojkama i postotcima u odnosu na ukupan izvoz). To bi, pored ostalog, bio pokazatelj da smo izvoznu robu zaista počeli zamjenjivati domaćim proizvodima te da taj proces već donosi pozitivne rezultate.

Jedan od zadataka je i kvalitativni pomak u učinkovitosti upravljanja državom. Predstoji nam formirati sistem odgovornosti različitih razina i organa vlasti za odluke koje se u njima donose.

Punu verziju članka objavljuje list „Voprosy ekonomiki” u broju 10 za 2015. godinu.