Na čemu građani Rusije ne štede ni za vrijeme krize?

Žena čita specijalni meni s hranom ruske proizvodnje u restoranu Ogonjok u Ekaterinburgu.

Žena čita specijalni meni s hranom ruske proizvodnje u restoranu Ogonjok u Ekaterinburgu.

Anton Bucenko/TASS
U vrijeme nestabilnosti građani Rusije su spremni štedjeti na namirnicama, ali ne na putovanjima ili odlascima u restoran. Međutim, gotovo 40% stanovnika mora štedjeti na svemu zbog niskih plaća..

Preko 50% stanovnika Rusije razmišlja o tome kako i na čemu uštedjeti (anketa fonda Javno mnijjenje, veljača 2015. godine), a 51% je onih koji sada kupuju manje namirnica, prije svega mesa, sira, voća i ribe.

 

Garderoba i razonoda

Recesija ruske ekonomije dostigla maksimum
Ruska ekonomija je dospjela na razinu maksimalne recesije i uskoro će se početi oporavljati, smatraju ekonomisti. U prvom polugodištu 2015. godine bruto domaći proizvod Rusije smanjio se za 3,7%. Budući rast ruske ekonomije vezuje se za priljev stranih investicija.

„U trgovinu je uvijek išao muž”, kaže 45-godišnja Elena. Ranije smo trošili 5 000 rubalja tjedno za namirnice, i bilo je dovoljno. Sada to više ne možemo sebi priuštiti, pa moram sama ići u trgovinu, jer muž ne gleda koliko što košta.

Prema anketi, 26% građana Rusije manje troši na garderobu, dok 16% štedi na zabavi i kupovini kućnih uređaja.

„Ranije je prilikom kupovine robe najvažniji bio brend, a sada je najvažnija cijena”, kaže Aljona, konzultantica internet-trgovine kućnih aparata. „Sada kupci telefoniraju i prije svega kažu koliko imaju novca na raspolaganju, a ranije je pitanje cijene postavljano tek na kraju razgovora. Osim toga, znatno je opalo zanimanje za luksuzne uređaje”.


Restorani i putovanja – kao i ranije

Samo 13% stanovnika Rusije štedi na kozmetici i parfemima, a 12% ispitanika manje troši na restorane i putovanja. Mnogi nisu u stanju odreći se ukusne i dobre hrane.

 „Kriza uopće nije utjecala na broj posjetioca i prosječnu sumu koju potroše za večer”, kaže Ojgulj Musahanova, suosnivač kluba-restorana Ribambelle. „U jednom našem restoranu premijum klase i dalje se po osobi u prosjeku troši 2 160 rubalja (238kn), a u drugom, koji je srednje klase, 1 450 (160kn) rubalja za večer”.

Vlasnici su, kaže Musahanova, zainteresirani da sačuvaju klijente, i zato su odlučili da ne podižu cijene u restoranima, i pored toga što su pojedini troškovi vezani za devize. S druge strane, kriza se snažno odrazila na segment organiziranja dječjih slavlja, za što je specijaliziran Ribambelle.

„Prosječno su roditelji trošili 5 000 rubalja (553kn) za jednu osobu, uključujući hranu i animatore. Sada je taj prosjek znatno niži. Ranije su naši gosti naručivali ’mini svadbe’ za svoju djecu, s raskošnim dekorom, animatorima i živom muzikom. Sada je to rijetkost”.

Može se štjedeti na slavlju, ali ne može na zdravlju – uvjereni su mnogi građani Rusije. „Naša obitelj bi ove godine odustala od godišnjeg odmora, ali ne možemo zbog djeteta”, kaže Marina Golubeva. „Otišli smo na more, u rusko odmaralište. Međutim, nismo zadovoljni. Odlučili smo sljedeći put uštedjeti na nečemu drugom, ali da nam bar odmor bude udoban”.

Prema anketi koju je u lipnju 2015. godine sproveo Sveruski centar za proučavanje javnog mnjenja (VCIOM), 40% stanovnika Rusije planiralo je da ovo ljeto provede kod kuće. Glavni razlog su financijske poteškoće. Ukupno 26% ispitanika se opredijelilo za odmor u vikend-kući izvan grada, 11% želi malo putovati po Rusiji, dok će 6% otputovati u inozemstvo.

Od stranih turističkih destinacija na prvom mjestu su Turska, Egipat i Grčka. Volkova, međutim, kaže da „u te zemlje ne odlaze isti turisti koji su bili tamo ranijih godina, nego oni koji sada više ne mogu sebi priuštiti Španjolsku ili Italiju”.

„Ove godine je zanimaje za domaći turizam poraslo za 30%. Razlozi su devalvacija rublja, vizni režim za mnoge zemlje i skuplje avionske karte za međunarodne letove”, kaže Olga Volkova, konzultantica jedne turističke kompanije. „Najpopularnije destinacije su Krim, Krasnodarski kraj i Abhazija”.


Nije im do odmora

Kako Rusi preživljavaju krizu
Nepovoljno stanje ruske ekonomije osjetili su na svojoj koži stanovnici ruskih regija. Stručnjaci tvrde da svi slojevi stanovništa - i siromašni, i bogati - trpe posljedice od ekonomske konjunkture. Najosjetljivije grupe su umirovljenici i obitelji s djecom.

S druge strane, pojedini građani Rusije imaju važnijih problema od izbora turističke destinacije, kućnog uređaja ili restorana. Naime, 39% ispitanika je izjavilo da jedva sastavljaju kraj s krajem.

„Porodila sam se u veljači 2014. godine i planirala sam bar godinu dana biti kod kuće s bebom”, priča Evgenija (32 godine). „Ali kada je kćerka napunila 5 mjeseci morala sam krenuti na posao, jer muževljeva plata nije bila dovoljna, iako je preko vikenda radio honorarno kao šofer”.

U ovom trenutku gotovo svaki treći građanin Rusije razmišlja o dodatnom poslu, a svega 13% je zadovoljno svojom platom. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od početka ove godine cijene u Rusiji su skočile za 8,5%, a prema prognozi Ministarstva ekonomskog razvoja, inflacija će do kraja godine dostići čak 12%.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće