Kako će Rusija spašavati ekonomiju?

Rusiji će za realizaciju kriznog plana biti potrebno 1.357 bilijuna rubalja (21 milijarda dolara). To je na sjednici ruske vlade izjavio prvi potpredsjednik Igor Šuvalov, a prenijela informacijska agencija RBK. Po njegovim riječima, 300 milijardi rubalja (4,55 milijardi dolara) bit će utrošeno za sanaciju problematičnih poduzeća od strateškog značaja, 250 milijardi rubalja (3,8 milijardi dolara) za dokapitalizaciju banaka, dok će za isplatu mirovina biti izdvojeno 188 milijardi rubalja (2 0,9 milijardi dolara), a za kreditiranje građevinskog sektora 157,5 milijardi rubalja (2,4 milijarde dolara). Da bi se osigurao novac bit će neophodno uvećanje deficita proračuna i prebacivanje jednog dijela realizacije kriznog plana na teret regije [pojedinačnih subjekata RF - prim. red.], dodao je Igor Šuvalov.

Ocjena plana

Kako ističe Aleksandar Derjugin, direktor Centra za proučavanje regionalnih reformi Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju pri uredu predsjednika RF (RANHiGS), plan je napravljen sa zakašnjenjem. "Mi do posljednjeg trenutka govorimo da je Rusija otok stabilnosti i da se ne bojimo sankcija, i čekamo trenutak kada operacijski pokazatelji ekonomske situacije već sasvim očito počinju ukazivati na prisutnost kriznih pojava", kaže Derjugin. Po njegovim riječima, glavni problem je što odgovorne osobe ne žele ili nemaju hrabrosti na vrijeme priznati postojanje problema u gospodarstvu, bojeći se da ne budu proglašeni za paničare. "Cijena kašnjenja kriznih mjera je dublja i dugotrajnija kriza, a i same krizne mjere su skuplje", dodaje Derjugin.

Po njegovim riječima, krizni plan se temelji na istoj koncepciji i logici kao i prethodni plan iz 2009., tj. svodi se na spašavanje utopljenika tako što im se daje novac. "To je provjerena metoda, ali ne daje odgovor na glavno pitanje: kako preurediti ekonomiju naše zemlje tako da ne doživi krah svaki put kada padne cijena nafte", ističe Derjugin. Po njegovom mišljenju, razvijene zemlje su odavno odgovorile na to pitanje: treba podržavati razvoj novog, učinkovitijeg biznisa, a za tako nešto nužno je ulagati novac u razvoj "ljudskog kapitala", prije svega kroz obrazovanje i zdravstvo.

Planovi za budućnost

Svi se slažu da je u cilju spašavanja ruske ekonomije neophodno smanjiti rusku ovisnost o izvoza sirovina. "Spašavanje ruske ekonomije podrazumijeva prije svega smanjenje ovisnosti o izvozu sirovina, kao i potpunu autonomnost ekonomije, što je aktualno u novonastaloj kriznoj situaciji", kaže Aleksej Kozlov, glavni analitičar investicijske tvrtke UFS. Po njegovim riječima, smanjenje ovisnosti o cijenama sirovina zahtijeva dodatne investicije. "U posljednje vrijeme primjećuje se odljev kapitala. Novac investitora odlazi iz Rusije, što znači da u tim okolnostima država treba preuzeti ulogu investitora.

Rusija se suočila s rekordnim odljevom kapitala i investicija Iz Rusije je u 2014. izašlo 2,5 puta više kapitala nego prethodne godine. Priljev izravnih stranih investicija gotovo je sasvim prekinut. Rusija takve pokazatelje nije imala čak ni u kriznoj 2008.

Time se i objašnjava povećanje proračunskih rashoda u trenutku kada je priljev prihoda u proračun postao problematičan", dodaje Kozlov. Osim toga, investiranje u ekonomiju Rusije, po njegovim riječima, podrazumijeva stvaranje novih radnih mjesta, razvoj biznisa i povećanje investicijske privlačnosti zemlje.

Ipak, Aleksandar Derjugin smatra da je aktualni kompleksni krizni plan nužan, ali se najveća poteškoća sastoji u tome što opterećenje koje proračun trpi zbog realizacije spomenutog plana nije toliko očito. "Problem je u tome što je proračun prestao samostalno vršiti funkciju stvaranja i potrošnje novčanih sredstava, predviđenih za financijsko osiguravanje realizacije zadaća i funkcija države", izjavljuje ovaj stručnjak. Po njegovim riječima, Rusija ima još i Rezervni fond i Fond nacionalnog blagostanja. "Deficit federalnog proračuna bit će relativno mali, tako da nećemo vidjeti kako se tope sredstva spomenutih fondova", kaže Derjugin.