„Sve drugo se može kupiti, ali ljude morate stvoriti”

Koji se najkrupniji projekti sa sudjelovanjem stranih investitora danas realiziraju u Tatarstanu?

Fotogalerija: Ruske megatvornice: Mjesta gdje se prave KAMAZ-i

Rustam Minihanov: Radimo s investitorima iz cijelog svijeta. Sada zajedno s turskim investitorima realiziramo nekoliko velikih projekata čija ukupna vrijednost iznosi 1,5 milijardi dolara. U Tatarstanu su otvorene tvornice turskih kompanija „Džoškunoz” (dijelovi karoserija), „Kastamonu Entegre” (medijapan), „Hajat Kimja” (proizvodi za higijenu i sintetička sredstva za pranje).

U planu nam je otvaranje dviju tvornica turske kompanije „Šišedžam” (prozorska stakla). Danska kompanija Rockwool otvorila je kod nas najveću tvornicu termoizolacijskih materijala. Nedavno smo privukli američku kompaniju Armstrong, koja proizvodi grede za tavan. Američka kompanija 3M sada završava izgradnju tvornice. Kineske kompanije grade kod nas tvornicu mineralnih gnojiva. Fondiraju nas japanske banke, a one su angažirale kineske građevinske firme.

Koje uvjete nudite stranim kompanijama kako bi se odlučile da ne ulažu u glavni grad Rusije, nego upravo u Vašu regiju?

Najvažniji sklopljeni poslovi na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu Na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu bili su potpisani ugovori u vrijednosti gotovo od 300 milijardi rubalja (5, 5 milijardi dolara). Najvažniji ugovori su i dalje u naftno-plinskoj sferi.

R. M.: Imamo dvije posebne ekonomske zone na teritoriju republike. To su „Alabuga” i „Inopolis”. „Inopolis” je okrenut IT sektoru, dok je „Alabuga” industrijska zona gdje sada već radi 19 pogona, između ostalih i tvornica Ford, koja ovdje proizvodi pet modela automobila. Ona krajem godine treba završiti izgradnju tvornice za proizvodnju dizel motora. U „Alabugi” je registrirano ukupno 45 projekata. U republici ima i dosta drugih industrijskih zona. Na primjer, industrijski park „Master” površine 640 tisuća kvadratnih metara na teritoriju bivše tvornice „Kamaz”. To je najveći industrijski park u Europi. U takvim organiziranim zonama možemo kontrolirati realizaciju projekata, tako da nema nikakvih birokratskih komplikacija. Osim toga, u takvim parkovima investitori dobivaju svu potrebnu inženjerijsku i prometnu infrastrukturu i visoko kvalificirane kadrove, a pružamo im i porezne olakšice. Isto imaju popust u korištenju energetskih resursa i infrastrukture.

Tatarstan se često karakterizira kao ruski Singapur. Vi upravo tamo, koliko nam je poznato, šaljete svoje suradnike na obuku. Zašto Vas privlači baš ta regija?

R. M.: Singapur je obrazovna zona. Tamo koristimo usluge vezane za konzultacije i obuku, jer ta država ima jedinstveno iskustvo. Oni su za kratko vrijeme, počevši od 1960-ih, izbili među vodeće svjetske zemlje u mnogim privrednim granama. Imaju moćan sistem pripreme rukovodećih administrativnih kadrova.

Osnovali smo s njima zajedničku kompaniju koja se bavi pripremom stručnjaka za obrazovanje. Osim toga, sklopili smo sporazume s dva obrazovna centra Singapura, s kojima smo ugovorili obuku administrativnih radnika u općinskim strukturama. Svake godine nekoliko naših grupa odlazi na obuku. To su desetodnevni tečajevi za sve dužnosnike – ministre i šefove adminitracije. Vrlo je važno da ljudi ne samo na riječima, nego i na djelu vide kako druge strane postaju vodeće u svijetu. To pozitivno utječe na formiranje naših budućih rukovodilaca. Osim toga, u Tatarstanu postoji međunarodno IT sveučilište, gdje se nastava drži na engleskom jeziku, i postoji novi tehnički rusko-njemačko sveučilište čiji diplomci dobivaju dvostruku kvalifikaciju.

Pomaže li stjecanje obrazovanja s uvidom u međunarodno iskustvo kasnije u privlačenju stranih investitora u regiju?

Rusija oborila rekord u izvozu žita U poljoprivrednoj godini, koja je završena 30. lipnja 2015. godine,

R. M.: Investitor prije svega obraća pažnju na to s kim će dalje poslovati. Kada pojedine kompanije negdje otvore tvornicu, one u nju šalju kompletno osoblje i menadžere, a u Tatarstan ne treba nikoga slati. Mi već imamo visoko obrazovano osoblje, i to je naša glavna prednost. Sve drugo se može kupiti, ali ljude morate stvoriti. Osim toga, kod nas je vrlo razvijena i naša vlastita proizvodnja: eksploatacija i prerada nafte, kao i proizvodnja aviona, helikoptera i motora.

Koliko mi je poznato, Vi se zalažete za aktivnu suradnju s islamskim bankama. Što mislite, može li islamski kapital zamijeniti zapadno financiranje?

R. M.: Uvijek smo govorili da Rusija slabo surađuje s islamskim svijetom. A današnji islamski svijet – to su dvije milijarde ljudi, od kojih 20 milijuna živi u Rusiji. Islamski svijet je konstruktivniji, on ima veće mogućnosti, što je potvrdio i Kazansummit, koji je nedavno održan u Tatarstanu i u kome su sudjelovali predstavnici 46 zemalja.

Fotogalerija: Ruske megatvornice: Nižnekamsk, prijestolnica petrokemijske i naftne rafinerije

Na taj summit je doputovao osobno predsjednik Islamske banke za razvoj, gospodin Ali. Islamska banka za razvoj je vrlo ozbiljna financijska struktura, i tražimo načina da nam islamske financije postanu dostupne. Pošto je Rusiji na Zapadu ograničeno fondiranje, mi ćemo pronaći druge izvore. Točno je da Rusija danas još uvijek ne shvaća islamske banke, ali te instrumente financiranja danas pored islamskih zemalja koriste i Velika Britanija i druge europske države. Ako englesko zakonodavstvo dopušta poslovanje po principima islamskog bankarstva, onda to može učiniti i Rusija. Zbog toga smo se dogovorili sa šefom Islamske banke za razvoj o formiranju specijalne radne grupe.