Zašto se u Rusiji obrušavaju zgrade

RIA Novosti
Nedavno su u Rusiji zabilježena tri slučaja obrušavanja zgrada. U Permu i Jaroslavlju su se srušile fasade stambenih zgrada, a u Omsku se srušila zgrada kasarne i u toj tragediji su poginula 23 vojnika. Ukupno je bilo 25 žrtava u ovim događajima. Stručnjaci smatraju da se zgrade obrušavaju zbog nepoštovanja projekta prilikom renoviranja stanova ili prilikom izgradnje dopunskih objekata, kao i zbog toga što vlasti ne posvećuju dovoljno pažnje stanju ovih zgrada.

Serija obrušavanja zgrada počela je od uralskog grada Perma gde se ujutro 11. srpnja obrušio ugao stambene zgrade izgrađene 1950-ih godina. U ruševinama su poginula dva stanovnika ove zgrade, a jedan je hospitaliziran.

Najtragičnije je bilo obrušavanje u sibirskom gradu Omsku.

Istraga smatra da je uzrok obrušavanja bilo slabljenje nosećih konstrukcija, za šta mogu biti krivi predstavnici poduzeća za održavanje višekatnica. Sličan incident se dogodio 13. srpnja u Jaroslavlju, u europskom dijelu Rusije, gdje su se obrušile cigle s fasade stambene zgrade. Pri padu je oštećen cjevovod kroz koji prolazi plin, ali nije bilo žrtava. 

 

Tragedija u kasarni 

Zašto u Rusiji tako često padaju vojni zrakoplovi?
Od početka ljeta u Vojno-zračnim snagama Rusije dogodilo se sedam aviokatastrofa. Neke od njih završile su s ljudskim žrtvama.

Najtragičnije je bilo obrušavanje u sibirskom gradu Omsku. U večernjim satima 12. srpnja obrušio se jedan objekt kasarne za obuku padobranskih desantnih jedinica. To se dogodilo kada su se vojnici već nalazili u zgradi i čekali signal za prekid vježbe. Pod ruševinama su ostala 42 čovjeka. Poginula su 23 vojnika, a ostali su izvučeni iz ruševina tijekom operacije spašavanja. Jedan broj povrijeđenih vojnika evakuiran je u Moskvu, gdje im je pružena medicinska pomoć. 

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je saučešće obiteljima vojnika poginulih u Omsku i obećao da će situaciju „držati pod kontrolom“. Odgovornost za ovaj događaj snosi ministar obrane Sergej Šojgu. Kako priopćava Istražni komitet Ruske Federacije, uzrok obrušavanja su mogli biti propusti prilikom kapitalnog remonta zgrade 2013-2014. godine (zgrada je podignuta 1975. godine). Podizvođač je bila kompanija „RemEksStroj“, koja je već kažnjavana zbog kršenja zakona vezanih za izgradnju. Ranije je ruska vojska redovno angažirala „RemEksStroj“ za renoviranje i rekonstrukciju kasarni. 

 

Uzroci 

Predsjednik grupe kompanija „Gradski centar za ekspertize“ Aleksandar Moskaljenko smatra da su glavni uzrok obrušavanja zgrada propusti prilikom njihovog planiranja, kao i proizvoljne intervencije vlasnika i radnika na njihovoj unutarnjoj konstrukciji za vrijeme renoviranja.

Optužena za državnu izdaju: Je li kuharica iz Smolenska prenijela državnu tajnu Ukrajini?
Domaćicu Svetlanu Davidovu uhitili su zbog poziva u ukrajinsko veleposlanstvo u kojem je priopćila da se ruski vojnici navodno prebacuju u Donjeck. Optužena je za državnu izdaju. Stručnjaci tvrde da je čitava stvar zamršena.

Moskaljenko je za RBTH objasnio uzrok permskog događaja: „Zgrada je podignuta 50-ih godina i čvrsto je stajala dok se na nižim katovima nije počeo dograđivati poslovni prostor, tj. kancelarije i prodavnice. Prilikom izgradnje takvih dodatnih objekata često se pregrađuju prozori i vrata, prave se veći otvori u zidovima, a u ovoj zgradi u Permu vanjski zid je bio noseći. Najvjerojatnije se zbog toga i obrušila fasada zgrade“.

Što se tiče tragedije u Omsku, Moskaljenko podržava verziju Istražnog komiteta: „Prije par godina u kasarni je urađen kapitalni remont. Vjerojatno je tada poremećena struktura unutarnjih pregradnih zidova. To je i prouzrokovalo katastrofu“. 

Arhitekt Aleksej Ščeglov smatra da se zgrade ne održavaju na odgovarajući način. „Mnogim starim zgradama je potreban kapitalni remont. Njihovi vlasnici i država se umjesto toga bave samo kozmetičkim dotjerivanjem. Nije stvar samo u starosti tih zgrada, nego i u kvaliteti njihovog projektiranja prilikom izgradnje“, rekao je Ščeglov za RBTH.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće