Rusiju čudi stav SAD-a o sistemu proturaketne obrane u Europi nakon sporazuma s Iranom

Nakon sporazuma koji je „šestorka” sklopila 14. srpnja s Iranom šef ruske diplomacije Sergej Lavrov podsjetio je na obećanje predsjednika SAD-a Baracka Obame da će odustati od europskog sistema proturaketne obrane (PRO) ukoliko bude postignut dogovor s Teheranom. Washington je, međutim, odgovorio da sporazum s Iranom i europski sistem proturaketne obrane nisu međusobno povezani. 

Sutradan nakon sklapanja sporazuma s Iranom neimenovani izvor u State Departmentu izjavio je za rusku agenciju Sputnik da „uspješno rješenje nukleranog problema ne otklanja potrebu za stvaranjem PRO kao zaštite od iranskih raketa“. Kako je u Washingtonu istaknuto u vezi s tim, Iran posjeduje najveće zalihe balističkih raketa na Bliskom istoku. Washington je isto podsjetio da postignuti sporazum podrazumijeva zadržavanje sankcija UN-a u pogledu balističkog programa Irana u sljedećih osam godina.

(http://ria.ru/world/20150715/1128839484.html). Američki veleposlanik u Poljskoj Stephen Mull ponovio je ove argumente, izjavivši da sporazum s Iranom neće utjecati na planove SAD-a vezane za izgradnju baze sistema PRO u Poljskoj. Prema njegovim riječima „sporazum [s Iranom] nema nikakve veze s programom razvoja iranskih balističkih raketa“ (http://www.tvn24.pl/wiadomosci-ze-swiata,2/ambasador-usa-w-polsce-obawy-ze-tarczy-nie-bedzie-sa-nieuzasadnione,560439.html). Veleposlanik Ruske Federacije pri NATO-u Aleksandar Gruško reagirao je na te riječi izjavom da je pravo čudo „koliko lako Washington odustaje od pristupa koji je prethodno proklamirao“. .http://ria.ru/world/20150716/1132144553.html). 

Nuklearno oružje i balističke rakete 

Formirana ruska „stop-lista” stranih NVO Savjet Federacije objavio je patriotsku „stop-listu“ koja obuhvaća 12 stranih organizacija osumnjičenih za antirusko djelovanje.

Ruski vojni stručnjak i glavni urednik lista „Arsenal Otečestva“ Viktor Murahovski rekao je u intervjuu za RBTH da je teško ignorirati toliko lukavstva koliko se primjećuje u pokušajima da se pitanje nuklearnog programa Irana odvoji od napora Teherana vezanih za stvaranje balističkih raketa. S jedne strane, u sporazumu se zaista govori o nuklearnom programu, a ne o iranskim balističkim raketama. Ali s druge strane nuklearni program predstavlja opasnost uglavnom zajedno s mogućnošću dostavljanja nuklearnih bojevih glava na cilj pomoću balističkih raketa. „Oni [Amerikanci], naravno, prije svega dovode u vezu program razvoja balističkih raketa s posjedovanjem nuklearnog oružja, jer je besmisleno graditi tako skupe objekte protiv raketa s običnim bojevim glavama“, uveren je stručnjak. 

Iran ne posjeduje potrebne tehnologije 

Pri tome ni izjave o opasnosti od iranskog raketnog programa nisu dovoljno argumentirane. Kako je istaknuo Murahovski, Iran zaista pokušava razviti svoj program stvaranja balističkih raketa, ali Teheran u tome nije postigao poseban uspjeh i u tom smislu nema neke posebne perspektive. U ovom trenutku najveće dostignuće Irana je što je uz pomoć tehnologije dobivene iz Sjeverne Koreje napravio raketu na bazi stare sovjetske rakete R-17 maksimalnog dometa 2 tisuće kilometara. Međutim, da bi se američki objekti PRO u Europi mogli potencijalno primijeniti u obrani od iranskih raketa, Iran bi morao dvostruko, ili više nego dvostruko povećati domet svojih raketa. Stručnjak ističe da Iran sada jednostavno nema odakle dobiti potrebne tehnologije koje su za to potrebne, jer ih Sjeverna Koreja ne posjeduje, a Ruska Federacija se, kao i SAD, pridržava sporazuma o neširenju sličnih projekata. 

„Izmišljena opasnost” 

Sada i Zapad ima svoj Kalašnjikov Američka kompanija Russian Weapon Company (RWC) počela je prodavati legendarne sovjetske automate AK-47 vlastite, tj. američke proizvodnje.

Formalnost argumentacije SAD-a ističe i Aleksandar Hramčihin, zamjenik direktora Instituta za političku i vojnu analizu. „Ako se gleda čisto formalno, onda je točno da se taj sporazum s Iranom ne tiče balističkih raketa“, izjavio je on za RBTH. S druge strane, ni on ne vidi bilo kakvu stvarnu opsnost za SAD od strane Irana. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku iranske rakete ne mogu stići do Europe. „Teoretski će to biti moguće u budućnosti, ali nije jasno zašto bi to Iran radio?“, pita se Hramčihin. On smatra da je teško sagledati bilo kakve razloge koji bi primorali Teheran, čak i kad bi imao takvu mogućnost, da izvrši raketni udar na teritoriju Europe. Sve u svemu, po mišljenju ovog stručnjaka, Iran u velikoj mjeri predstavlja izmišljenu opasnost. 

Kako smatraju ruski analitičari, izjave američke strane svjedoče o tome da na meti proturaketnog sistema u Europi nije Iran, nego su to druge zemlje, i prije svega – Rusija.