Glavna su znamenitost istoimenog nacionalnog parka stijene od sijenita, nastale prilikom hlađenja magme. Na teritoriju nacionalnog parka nalazi se 189 stijena i stjenovitih formacija ovog tipa. Neke po svojim konturama podsjećaju na siluete divova i mitskih bića.
1851. godine ovdje je rođen lokalni pokret "stolbizam". Činili su ga alpinisti i planinari koji su se voljeli penjati na lokalne stijene bez sigurnosne opreme.
Stijene nacionalnog parka "Lenski stupovi" najbolje su vidljive s rijeke Lene. Pred promatračem se pruža pogled na bedeme od stijena koji se protežu mnogo kilometara.
Stijene su načinjene od vapnenca iz epohe kambrija. Neobičan oblik dobile su pod utjecajem vjetra. Visina stupova je 320 metara iznad razine mora.
Manjpupunjor na mansijskom jeziku znači "mala planina idola". Ovaj geografski spomenik nalazi se u Pečoro-Iličkom rezervatu prirode. Radi se o sedam stupova formiranih pod utjecajem vjetra koji dostižu visinu od 42 metra.
Nekada su to bile planine, ali pod utjecajem vremenskih uvjeta mekši su se dijelovi stijena razrušili i ostali su samo središnji dijelovi od sericita i kvarcita. Ove stijene, koje podsjećaju na životinjske glave, preokrenutu bocu ili ljudski profil, bile su objekt kulta naroda Mansi. Pripadnici ovog naroda zato su uspinjanje na ove stijene doživljavali kao skrnavljenje.
Najduža kamena rijeka na svijetu nalazi se u nacionalnom parku Taganj u Čeljabinskoj oblasti. Duga je 6 kilometara, a široka 700 metara. Ova prirodna pojava nastaje na mjestima s velikim strminama, gdje kamenje polako klizi niz padine, formirajući "korito". Prema nekim tumačenjima, kamene su rijeke "potekle" s planina u vrijeme ledenog doba, kada su se ledenjaci počeli topiti.
Kurumi se mogu vidjeti na Uralu (u Čeljabinskoj oblasti, Permskom kraju i Baškiriji) i u Sajanskim planinama u Južnom Sibiru. Mnogi se nalaze na teško pristupačnim mjestima između planina u tajgi.
Sejdi su ogromno kamenje "s nogama", odnosno kamenje leži na manjem kamenju. Prema rasprostranjenom mišljenju, ovi neobični objekti prirodnog su porijekla. Nastali su tako što je ledenjak pri topljenu lagano "spuštao" veliku stijenu na manji oslonac. Međutim, neki među njima – oni minijaturni – mogu biti i djelo ljudskih ruku.
Ovi objekti, koje narod Sami (Laponci) smatra svetim, nalaze se u Kareliji i na Koljskom poluotoku. Među najpoznatijima su sejdi stjenovitog masiva Vatovara u Kareliji.
Ove gole šupljikave stijene na Kamčatki izvana podsjećaju na uspravno postavljene drvene čamce Itelmena koji se nazivaju "bati", otkuda su i dobile ime. Visoke su 110 metara. Njihova površina formirana je prije 8 tisuća godina, a već proteklih 5-6 tisuća godina stoje u neizmijenjenom obliku.
Ruski geograf iz 18. stoljeća Stepan Krašeninjikov zapisao je lokalnu legendu o ovom mjestu: "Prema predaji, u ovom kraju bogatom ribom živio je bog Kuth. U svojim čamcima (batima) on je izlazio na jezero loviti ribu. Napuštajući jednom zauvijek ovo mjesto, Kuth je ostavio čamce da se suše i oni su se skamenili."
Ove kugle nalaze se na otoku Čampu u arhipelagu Zemlja Franje Josifa na Arktiku. Njihov se promjer kreće od 2 cm do nekoliko metara. Postoji nekoliko varijanti objašnjenja zašto je ovo kamenje tako glatko i okruglo.
Kamene kugle također se mogu vidjeti na Krimu, u Kazahstanu, SAD-u i na Novom Zelandu.
Na planinama Altaja, na mjestu koje se naziva Arakum, "rastu" kamene gljive, koje se nazivaju "kurumi" (isto kao i kamene rijeke). Ova neobična konstrukcija nastala je zahvaljujući tome što je mineral od kojeg su načinjeni "klobuci" čvršći od materijala od kojeg su "stručci" i manje podložan utjecaju vjetra. Gljive su visoke do 7 metara, dok promjer njihovog "šešira" dostiže 2 metra.
S vremenom se zbog vjetrova, kiša i promjena temperature neke gljive raspadaju i njihovi se klobuci ruše. Ali pojavljuju se i nove tako što pod utjecajem vjetra njihov "stručak" postaje sve tanji.
Ova planina neobičnog oblika nalazi se u okolini Kislovodska, u Stavropoljskom kraju. U stijeni od kamena pješčenjaka tu se nalazi otvor promjera 8-9 metara, nastao uslijed utjecaja vjetra i erozije.
"Prsten" nije jedina prepoznatljiva karakteristika ove planine. U njoj se nalazi čak deset ovalnih pećina različite veličine zbog kojih ona podsjeća na pravi pećinski grad.
Stijene Tuzluh nalaze se u blizini sela Malorečenskoje u okolini grada Alušta. Načinjene su od kvarcnog pješčenjaka. Veliki broj pećina i šupljina u njoj formirali su valovi i olujni vjetrovi. Zbog oblika i boje dobile su naziv "siraste". Ova ljepota ne može se vidjeti iz daljine, nego čovjek mora sići do same obale.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
