U kojim regijama Rusije NEMA željeznica i zašto?

Rusija je na trećem mjestu u svijetu po dužini pruga. Stoga ne čudi što većina Rusa željeznički promet doživljava kao nešto što se podrazumijeva, čak i tamo gdje nema ničeg drugog. Međutim, u Rusiji postoje ogromni teritoriji koji nisu u potpunosti obuhvaćeni željezničkim transportom.

1. Republika Altaj – 92 903 km²

Rijeka Kizil-Šin, Altajski kraj

Legion Media

Planinski Altaj jedna je od najpopularnijih turističkih destinacija u Rusiji. Putnike privlače planine, jezera i šume. Ovdje možete doći ili avionom preko jedinog aerodroma u Gorno-Altajsku ili automobilom. Veći dio republike čine prirodni rezervati s nepristupačnim planinskim reljefom i brzim rijekama. A stanovnika je relativno malo, ukupno 210 000. Najbliža željeznička stanica je u gradu Bijsku, u Altajskom kraju, koji je zasebna regija u odnosu na Republiku Altaj.

Bilo je, doduše, planirano da se Bijsk i Gorno-Altajsk povežu željeznicom još početkom 20. stoljeća. To je samo 120 km pruge, što po standardima Sibira nije velika udaljenost. Ali najprije ih je omeo Prvi svjetski rat, zatim građanski rat, a onda je projekt potpuno odgođen za neka bolja vremena. Željeznička linija odobrena je tek 1980-ih, ali je izgradnju poremetio raspad Sovjetskog Saveza. Danas je ponovo osnovana radna grupa za ovaj projekt, s tim što izgradnja još nije počela.

2. Republika Tuva – 170 500 km²

Planinski greben Istočnog Sajana, Republika Tuva

zhaubasar/Getty Images

Tuva je također mala ruska republika na jugu Sibira. U njoj živi oko 340 000 stanovnika, od kojih trećina stanuje u glavnom gradu Kizilu. Tuva ima aerodrom i ceste, a planovi za željeznicu pojavili su se tek tijekom 2010-ih. Razlog su nepristupačan planinski teren i tajga, zbog čega su troškovi izgradnje prilično visoki. Planirano je da se izgradi željeznička pruga od stanice Kuragino (južno od Krasnojarskog kraja, krak Južnosibirske željeznice) do Kizila. Takva bi linija povezala dvije regije i doprinijela razvoju i eksploataciji ležišta ugljena u Tuvi, kao i otvaranju tisuća radnih mjesta. Projekt je zasad odgođen do 2026. godine.

3. Nenečki autonomni okrug – 176 700 km²

Nenečki autonomni okrug

Sergej Karpuhin/TASS

Većina ove regije Rusije nalazi se iznad Polarnog kruga. Polovina stanovništva, oko 23 000 ljudi, živi u gradu Narjan-Maru, dok su ostali u malim naseljima. Priroda je ovdje nevjerojatno lijepa. Obale zapljuskuje nekoliko mora Arktičkog oceana, tu su beskrajna tundra i beskrajni brežuljci. I naravno, velike rezerve nafte i plina. Zbog složene strukture geografskog terena, Nenečki autonomni okrug donedavno je bio povezan s "kopnom" samo zračnim prometom, a za vrijeme kratke ljetne sezone i riječnim. Čak su i autoceste slabo razvijene. Ovo je jedina regija europskog dijela Rusije koja nema željeznicu. Najbliža željeznička stanica je u gradu Usinsku u Republici Komi, 350 kilometara od Narjan-Mara.

4. Čukotski autonomni okrug – 721 481 km²

Naselje Providenija, Čukotka

Valerij Kadnikov/Getty Images

Na Čukotku se može stići samo avionom. Ovdje živi 50 000 stanovnika i postoji čak 11 aerodroma. Glavni međugradski prijevoz čine helikopteri ili mali avioni. Asfaltirane ceste postoje samo oko naseljenih mjesta, ali se od jednog naselja do drugog može doći zračnim putem ili zimskim putem, koji je prohodan kad ima snijega. Uzrok takvog stanja je nepristupačnost terena, kao i niska rentabilnost ovog kraja.

5. Magadanska oblast – 461 400 km²

Kolimska autocesta povezuje Magadan i Jakutsk

Pro-syanov/Getty Images

Magadanska oblast nalazi se južno od Čukotke i također je odsječena od "velikog kopna". Na ogromnom teritoriju živi samo 135 000 ljudi, od čega je 90 000 u glavnom gradu Magadanu. Gradnja željeznice ovdje je potpuno neisplativa. Magadanska oblast izlazi na Ohotsko more i sve što je potrebno dostavlja se vodom.

Međutim, ovdje je sredinom 20. stoljeća postojala željeznica. Bile su to pruge uskog kolosijeka za transport drvne građe i ugljena, no sve su demontirane do kraja 1950-ih.

Projekt za izgradnju suvremene željezničke pruge preko Magadana postoji i trebao bi to biti jedan krak Bajkalsko-Amurske željeznice. Ali zasad je sve to u nekoj dalekoj perspektivi.

6. Kamčatski kraj – 464 275 km²

Poluotok Kamčatka, Viljučinski vulkan

Olga Gavrilova/Getty Images

Poluotok Kamčatka udaljena je regija na Dalekom istoku Rusije, do koje se može doći samo avionom i brodom. Međutim, sedamdesetih godina prošlog stoljeća pojavio se grandiozni projekt Lensko-Kamčatske željezničke pruge u dužini od 5000 kilometara. Ona je trebala povezati stanicu Ust-Kut u Irkutskoj oblasti i glavni grad Kamčatke, Petropavlovsk-Kamčatski. Razmatranje projekta ponovo je započeto tijekom 2010-ih.

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji