Glavni sat u zemlji i jedan od najprepoznatljivijih tornjeva na svijetu. Upravo na pozadini Spaske kule predsjednik Rusije svake godine čestita građanima Novu godinu.
Kulu je podigao talijanski arhitekt Pietro Solari 1491. godine. Nosila je naziv Frolovska streljačnica (po crkvi koja se nalazila u blizini). Gotovo 200 godina kasnije kroz ovu je kulu u Uspensku crkvu donesena čudotvorna ikona Nerukotvornog Spasa. Zato je kula promijenila ime u Spaska i postala svetinja. Otada je prolaz kroz nju bio moguć samo pješice i samo bez kape.
Što se tiče sata, on se na Spaskoj kuli pojavio 1625. godine. Napravili su ga Englezi, a otada je nekoliko puta zamijenjen. Sadašnja verzija potječe s početka 19. stoljeća.
Prvobitni zvonik bio je od drveta i podignut je u 16. stoljeću uz Sofijsku crkvu. Već tada je osim 11 zvona posjedovao pravu rijetkost za to doba u Rusiji – sat. Ali stari je toranj stradao u požaru.
Onaj koji vidimo danas sagrađen je 1869.-1870. na sačuvanom donjem nivou nekadašnje građevine. Tako je nastao zvonik visok 73 metra u pseudogotskom stilu, na koji je također postavljen satni mehanizam.
"Toranj u Pisi" u malom gradiću Nevjansku na Uralu ima nagib od gotovo dva metra. Sagrađen je 1721.-1725. po narudžbi poduzetnika Akinfija Demidova. Toranj je imao 9 zvona i sat engleske proizvodnje. Prema legendi, toranj je namjerno projektiran s nagibom prema Tuli, rodnom gradu dinastije Demidov.
Toranj se tijekom stoljeća koristio kao zvonik, stražarnica, tvornički arhiv, ured, laboratorij, pa čak i zatvor. Danas je dio Nevjanskog povijesnog zavičajnog muzeja.
Bio je to zvonik viborške saborne crkve porušene za vrijeme Sovjetsko-finskog rata, a također glavna građevina starog srednjovjekovnog Viborga. Zidine zvonika do danas se sastoje od krupnog kamena i u osnovi su debele gotovo dva metra. Ali nakon rata toranj je promijenio funkciju. Postao je toranj sa satom i istovremeno stražarska kula gradske vatrogasne stanice.
Usput, na njemu se i danas nalaze stara zvona s posvetom koje je gradu poklonila Katarina II. prije gotovo tri stoljeća.
Toranj sa satom po ugledu na Big Ben podignut je u Krasnojarsku, gradu u Istočnom Sibiru, šezdesetih godina 20. stoljeća.
Dugo se, sve do 2001. godine, na njemu nalazio digitalni sat, koji je pokazivao ne samo vrijeme, nego i temperaturu zraka. Ali kada se mehanizam pokvario, zamijenjen je satom s mehaničkim brojčanikom.
Sat na grobnici ruskih careva pojavio se 1776. godine. Donesen je iz Nizozemske, zemlje od koje je mnogo toga preuzeto prilikom izgradnje "sjeverne prijestolnice".
Zbog šiljka na krovu visokog 40 metara Petropavlovska je crkva bila najviša zgrada u Rusiji sve do 1952. godine.
Kula zašiljenog vrha nekadašnje glavne katoličke crkve u istočnopruskom Königsbergu imala je sat koji je odzvanjao sate. Postavljen je sredinom 17. stoljeća, ali nije preživio do naših dana zbog Drugog svjetskog rata.
Današnji sat na kuli podsjeća na nekadašnji, ali se radi o suvremenom mehanizmu koji vrijeme podešava prema satelitu.
Zdanje željezničke stanice u Sočiju sagrađeno je po projektu jednog od glavnih arhitekata moskovskog metroa Alekseja Duškina. On je prilikom izgradnje tornja sa satom smislio zagonetku koju mnogi pokušavaju odgonetnuti već pola stoljeća. Graditelj je, naime, brojčanik ukrasio znacima zodijaka, ali je izbacio znakove vodenjaka, bika i škorpiona, zamijenivši ih zviježđima Lovačkih pasa, Labuda i Zmije. Sve znakove je izmiješao, ostavivši na svojim mjestima samo lava, djevicu i vagu.
Prema jednoj verziji, zagonetna šifra vezana je za slavenska vjerovanja. Lovački psi na starim prikazima vuku kola Daždboga, pokrovitelja plodnosti i Sunčeve svjetlosti. U zmijskom obliku prikazuje se Veles, bog narodnih pripovjedača. A Lada, boginja proljeća i ljubavi, u slavenskoj mitologiji vezana je za bijelog labuda.
Prema drugoj verziji, Duškin, koji je bio ljubitelj arhitektonskog stila Starog Egipta, na brojčaniku je šifrom ispisao datum završetka izgradnje željezničke stanice.
Na četiri sata vožnje od Moskve nalazi se drevni grad Suzdalj, čiji je povijesni dio u značajnoj mjeri sačuvao prvobitni staroruski stil i jedinstvene objekte arhitekture. Jedan od njih je toranj Suzdaljske tvrđave s brojčanikom nalik na sat Moskovskog kremlja. Međutim, na satu u Suzdalju umjesto brojeva se nalaze slova.
Ovakvi su se satovi koristili u doba prije Petra I., kada su se brojevi označavali ćiriličnim slovima. Prije Petra su se slova nalazila i na satu moskovskog Kremlja, ali car-reformator ne samo što je pojednostavio ćirilicu, nego je i uveo zapisivanje brojeva na zapadni način.
Vodotoranj u Svetlogorsku, nekadašnjoj njemačkoj banji Rauschen (do 1947. godine), prepoznatljiva je znamenitost ovog grada. Sagrađen je po projektu arhitekta Otta Waltera Kuckucka 1900.-1908. godine i pripadao je morskom lječilištu. Dok se čuveni sunčani sat na njemu pojavio za vrijeme sovjetske vlasti - 1978. godine.
Brojčanik s prikazom sunca i znakova zodijaka tako se dobro uklopio u izgled zgrade da mnogi misle da se tu nalazio oduvijek.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
