Razotkrivamo sedam mitova o Sibiru

1. Je li Sibir posebna država?

Irina Baranova/Russia Beyond

Počnimo od toga što je Sibir zaista. To je ogromna geografska regija koja pokriva površinu od preko 13,1 milijuna kvadratnih kilometara od planinskog lanca Ural na zapadu do obale Tihog oceana na istoku. Sibir je dio Rusije od 16. stoljeća, kada su Rusi osvojili zemlje istočno od Urala, pri čemu je istaknutu ulogu u tome imao kozački zapovjednik Jermak. Kako Sibir nije država niti bilo kakav administrativni entitet, on nema određene granice. Rijeka Jenisej dijeli Sibir na dva dijela, zapadni i istočni. Njegov dalekoistočni dio povijesno se naziva Daleki istok Rusije.

Međutim, na teritoriju današnjeg Sibira postojala je drevna turkijska država pod nazivom Sibirski Kanat. Bio je stariji od Rusije, ali je na kraju apsorbiran i uništen u 16. stoljeću.

2. Je li Sibir pustinja?

Čarska pješčara

Jevgenij Jepančincev/Sputnik

Sibir je toliko ogroman da ima mnogo vrsta terena – polarne pustinje na krajnjem sjeveru, stepe i širokolisne šume na jugu, ali najveći je dio prekriven tajgom – šumom koja se sastoji od borova, smreke i ariša.

Međutim, u Sibiru zapravo postoji rijetka vrsta pustinjskog terena! Čarska pješčara nalazi se u istočnom Sibiru, okružena tajgom i močvarama, ali njen je teritorij vrlo malen – samo 50 kvadratnih kilometara.

3. Ima li u Sibiru ljeta?

Odmaralište Šeregeš, Kemerovska oblast

Kirill Kuhmar/TASS

U Sibiru, naravno, postoji ljeto – ali u različitim dijelovima Sibira postoje različite neobičnosti. U sjevernom Sibiru ljeto je vrlo kratko, od mjesec dana do tjedan dana, dok južnosibirske stepe uživaju u punom tromjesečnom toplom ljetu. S druge strane, najsjevernije regije Krasnojarskog kraja imaju zimu tijekom cijele godine, dok se u Jakutsku permafrost nikada ne topi, čak ni ljeti.

4. Je li Sibir samo mjesto izgnanstva?

Javna domena

Nekada je bio, ali više nije. Od 17. stoljeća teški uvjeti života u Sibiru, uz potrebe Rusije da razvija i dalje kolonizira regiju, bili su razlozi da su sibirski gradovi postali mjesta progonstva mnogih osuđenika. Toboljsk je, na primjer, bio regija gdje je Fjodor Dostojevski proveo svoje vrijeme kao osuđenik, dok su se u sovjetsko vrijeme u mnogim sibirskim regijama pojavili logori GULAG-a.

Međutim, ključ industrijskog i urbanog rasta Sibira njegovi su prirodni resursi – sibirska zemlja sadrži većinu ruskih podzemnih resursa poput ugljena, zlata, bakra, dijamanata. U Sibiru je većina ruskih tvornica, dok sibirske rijeke napajaju pet najmoćnijih ruskih hidroelektrana. Otkako je sustav GULAG-a okončan, Sibir se više ne povezuje s izgnanstvom, već s industrijskom moći Rusije.

5. Je li Sibir najhladnije mjesto na Zemlji?

U Omsku

Aleksej Maljgavko/Sputnik

Najhladnije mjesto na Zemlji ustvari je Istočna antarktička visoravan, koja se nalazi izvan Rusije. Međutim, u Sibiru ljudi žive u ekstremnim polarnim uvjetima i čak uspijevaju trčati maratone na -50 °C. U međuvremenu, najhladnije mjesto u Rusiji također se nalazi u Sibiru.

6. Sibir je gusta šuma?

Tajga na obalama rijeke Jenisej, Krasnojarski kraj

Ilja Najmušin/Sputnik

Većim dijelom, ali ne u potpunosti. Sibir zapravo ima dovoljno šume da šumski požari postanu problem, nešto što se događa svake godine. Oko 2,6 milijuna kvadratnih kilometara, ili 51% Sibira, prekriveno je šumama. Ali sibirske šume mogu biti čak i naseljive.

7. Zar u Sibiru netko živi?

Selo Kurjan Dubovka, Omska oblast

Aleksej Maljgavko/Sputnik

Ljudi koji žive u Sibiru čine 25% ruske populacije - u regiji ima više od 37 milijuna ljudi. Gustoća stanovništva Rusije neravnomjerno je raspoređena – oko 68 posto ljudi živi u europskom dijelu zemlje, što čini samo 20 posto cijelog teritorija Rusije.

I iako se mnogi mogu zapitati zašto Rusi žive u tako narušenom pejzažu, kakav je veći dio Sibira, postoje određene prednosti života u ovoj regiji, vjerovali ili ne!