Neneci, Jamal
Legion MediaOko 20 posto Rusije nalazi se iza arktičkog kruga i ova je oblast dom za 2,3 milijuna ljudi - više od polovice svih stanovnika Arktika na svijetu. Većina njih su Rusi, ali ima i 40 autohtonih naroda sjevera. Svaki ima svoj jezik, kulturu i tradiciju. Samo je četvrtina njih nomadska, dok ostali daju prednost urbanom načinu života: najveći arktički gradovi su Murmansk (280 000 stanovnika), Noriljsk (oko 180 000), Vorkuta (preko 50 000) i Salehard (preko 50 000).
Oko 2000 pripadnika naroda Saami (ukupno ih je 80 000, a ostali se nalaze u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj) živi na sjeveru Murmanske oblasti. Regija u kojoj borave na teritoriju ovih zemalja zove se Laponija. Saami nikada nisu imali svoju državu, ali imaju svoju himnu i zastavu. Oni su najstariji stanovnici Kolskog poluotoka i tamo žive od prije nove ere. Suvremeni Sasmi bave se ne samo tradicionalnim uzgojem sobova i ribolovom, nego i najčešćim urbanim poslovima. Centar kulture Saamija nalazi se u selu Lovozero.
Pored Saamija živi narod Ižma Komi. Ukupno ih ima 16 000 i većina njih živi u okrugu Ižma u Republici Komi. Međutim, više od 1000 ljudi Ižma živi u oblasti Lovozero, sjeverno od Jamala i Hanti-Mansijskog autonomnog okruga. Oni se smatraju etničkom grupom Komi. Ižma imaju svoj dijalekt komi jezika. Također, za razliku od drugih pripadnika naroda Komi, Ižma se bavi nomadskim uzgojem sobova.
Glavni nomadi ruskog Arktika su Neneci, koji žive prvenstveno na Jamalu. Ukupno ih ima oko 45 000 i njih 17 000-20 000 luta sa sobovima. Mnogi Neneci tečno govore nenecki jezik (posebno u tundri) i ruski. Suvremeni uzgajivači sobova, iako i dalje često žive u tradicionalnim šatorima, kao i njihovi preci, koriste sve blagodati civilizacije, pa čak i vode blogove na društvenim mrežama o svom nomadskom životu.
Jedan od nestalih naroda svijeta, sa samo 200 preostalih pojedinaca. Eneke često zovu Jenisejski Samojedi. Žive na Tajmirskom poluotoku u malim arktičkim naseljima u blizini rijeke Jenisej i bave se lovom i ribolovom. Među njima je nekoliko desetaka izvornih govornika eneckog. Njihov je jezik blizak jezicima njihovih susjeda - Nenaca i Nganasana.
Najsjeverniji narod Euroazije su Nganasani. Ima ih manje od 900 i žive na sjeveroistoku Tajmirskog poluotoka. Nganasani su usvojili urbani stil života oko 1930-ih, s naseljima Ust-Avam, Voločanka i drugima izgrađenima specijalno za njih. Smatra se da njihov jezik nestaje, a sada ga govori samo 125 ljudi. Istovremeno, sovjetski su znanstvenici prikupili prilično veliku zbirku nganasanskog folklora, od poslovica do pjesama.
Dolgani su turkijski narod koji živi na Tajmiru i Jakutiji (najsjevernija turkijska etnička grupa na svijetu). Naime, njihov jezik ima dosta zajedničkog s jakutskim, što i nije iznenađujuće, s obzirom na to da su stoljećima bili susjedi. Tek sredinom 20. stoljeća Dolgani su se počeli smatrati posebnom nacijom, a ne etničkom grupom Jakuta. Za razliku od mnogih drugih autohtonih naroda Arktika, broj Dolgana je malen, ali raste. Danas ih ima oko 8000 ljudi, što je tisuću više nego prije 20 godina. Žive u arktičkim naseljima i pecaju. Među njima ima i nešto nomada.
Narod Evenka živi u istočnom Sibiru, od rijeke Jenisej do Ohotskog mora. U Rusiji živi oko 40 000 ljudi, a otprilike isto toliko u Kini. Polovica su stanovnici Tajmira i Jakutije i mogu se naći u najsjevernijim zemljama, u arktičkoj tundri, kao i u tajgama Sibira. U pravilu se Evenki bave uzgojem sobova. Stanovnici Arktika su nomadi koji žive u zajednicama, ali ima i Evenka koji žive u tradicionalnim jakutskim ili burjatskim kućama i ruskim drvenim kolibama.
Eveni su rođaci Evenka, koji žive na istoku, uglavnom u Jakutiji i Čukotki (kao i u drugim regijama Dalekog istoka). U svijetu postoji nešto više od 20 000 Evena. Za razliku od Evenka, Eveni se više bave ribolovom i više koriste sobove kao prijevoz, premda među njima ima i uzgajivača sobova. Eveni su dobili vlastitu azbuku zahvaljujući sovjetskim znanstvenicima sredinom 1930-ih. Danas ima oko 6000-7000 govornika evenskog jezika.
Najbrojniji sjeverni narod su Jakuti. Ima ih oko pola milijuna i većina njih živi u Republici Sahi, odnosno u Jakutiji. Oko 40% Jakutije je iznad arktičkog kruga. Suvremeni su Jakuti urbani stanovnici, koji rade na najobičnijim poslovima. Ipak, u arktičkoj tundri možete sresti i jakutske uzgajivače sobova.
Prije nekoliko stoljeća oni su bili najveći narod istočnog Sibira, koji je i sam bio podijeljen na različite etničke grupe. Danas gotovo svi Jukagiri (oko 1500 ljudi) žive na sjeveru Jakutije i Čukotke, u slivu rijeke Kolime. Ostali su se asimilirali sa susjednim narodima. Govornika jukagirskog jezika gotovo da i nema.
Ukupno ih ima oko 16 000 i većina njih živi na Čukotskom poluotoku. Mnogi pripadnici naroda Čukči i dalje se bave tradicionalnim zanatima: stanovnici "tundre" su uzgajivači sobova, a "priobalni" stanovnici su morski lovci. Oni love morževe, tuljane i kitove. Istovremeno, Čukči ne žive izolirano od vanjskog svijeta; koriste svu modernu tehniku, čak i u svojim šatorima.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
