Za stanovnike „najeuropejskijeg“ grada Rusije Istok je oduvijek bio obavijen velom romantike i tajne. Rijetko tko je međutim imao priliku zaista posjetiti te daleke krajeve. Slike iz udaljenih, stranih kultura raspirivale su maštu ljubitelja egzotike, pa su oni koji su za to imali sredstva svoje snove utkivali u arhitektonske forme fasada i prefinjenih enterijera. A vremenom, zahvaljujući naporima lokalnih nacionalnih zajednica i razvoju prijateljskih odnosa među narodima, u gradu su počeli pojavljivati i drugi "dijelovi" Dalekog i Bliskog istoka.
Oranijenbaum je jedna od prigradskih rezidencija dinastije Romanov. Od 1762. do 1768. godine talijanski arhitekt Antonio Rinaldi je po želji Katarine II. ovdje sagradio Kineski dvorac. Vanjska građevina odražava stil zapadnoeuropskog rokokoa, ali pojedini interijeri su urađeni u kineskom stilu popularnom u to doba.
Istočnjački motivi su lako prepoznatljivi među ornamentima u kabinetu staklenih perli: njegovi zidovi dekorirani su s dvanaest panoa izvezenih perlama i svilom u stilu koji oponaša kinesku srednjovjekovnu umjetnost.
Dok Mali i Veliki kineski kabinet izgledaju kao da su u cijelosti prenijeti iz dalekoistočne zemlje. Dekorativni drveni panoi predstavljaju scene iz tradicionalnog života Kineza, a oko prozora stražare zmajevi.
Sredinom 50-ih godina XIX. stoljeća car Aleksandar II. je ublažio odredbe zakona o zabrani nastanjivanja Židovau prijestolnici. Židovska zajednica je počela brzo rasti, a s njom i broj molitvenih domova. 1869. godine car je peterburškim Židovima dozvolio da umjesto molitvenog doma sagrade sinagogu. Još deset godina je prošlo dok je općina skupila novac i pronašla mjesto za izgradnju. Izgradnja je trajala također 10 godina, od 1883. do 1893. godine.
Svoj izgled sinagoga duguje arhitektonskom kritičaru Vasiliju Stasovu, koji je inspiraciju pronašao u berlinskoj sinagogi sagrađenoj u arapsko-mavarskom stilu po projektu židovskog arhitekta Knoblaucha.
Smatra se da su u Europi židovske općine gradile sinagoge po ugledu na mavarske kao podsjećanje na epohu procvata židovske kulture u muslimanskoj Španjolskoj.
Najsjeverniji budistički hram na svijetu sagrađen je u Peterburgu zahvaljujući predstavniku XIII. Dalaj lame u Rusiji, burjatskom lami Agvanu Doržijevu. 1908. godine, nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rusije i Tibeta, on je od carske vlasti dobio dozvolu da u prijestolnici podigne budistički hram.
Aleksej Daničev/Sputnik
Kao uzor je izabran tibetanski saborni hram „dukan“, s tim što su arhitekti njegov izgled preosmislili pod utjecajem stila skandinavske secesije, modernog u to doba. Novac za izgradnju donirali su Doržijev, XIII. Dalaj lama i budisti iz Burjatije i Kalmikije. Hram je otvoren 1915. godine.
Za vrijeme Građanskog rata u Rusiji (1918.-1923.) hram je razrušen, a 20-ih i 30-ih godina predat na korištenje Tibetansko-mongolskoj komisiji u SSSR-u. Međutim, 1938. hram je likvidiran, lame uhapšene, a zgrada je pripala državi. Tek početkom 90-ih zdanje je vraćeno prvobitnoj religijskoj namjeni.
U Peterburgu se može nabrojati skoro tridesetak sfingi. Najstarije i najpoznatije „stanuju“ na Sveučilišnom keju, preko puta Umjetničke akademije. To su originalne egipatske skulpture od ružičastog granita, napravljene u XIV. stoljeću pr.Kr., za uređenje hrama Amenhotepa III. U rusku prestonicu su dovezene 1832. godine i postavljene 1834.
Prema gradskoj legendi, ako se dugo zagledate sfingama u oči, možete izgubiti razum. Njihovom zlom glasu doprinijelo je i to što su na keju sa sfingama, kako se pričalo u narodu, pronalažena tijela utopljenika s čitavog uzvodnog toka Neve.
Među preostalim peterburškim sfingama posebno se izdvajaju dve sumorne skulpture Mihaila Šemjakina, koje čine spomenik žrtvama političkih represija u SSSR-u. Postavljene su nasuprot zloglasnog zatvora „Križevi“ u kojem su kazne služili politički zatvorenici.
Figure su po dužini podijeljene na dvije polovice. Prema stambenim blokovima okrenuti su profili lijepih djevojaka s otkrivenim grudima, a prema zatvoru profili lubanja; što simbolizira tragediju podijeljenog naroda: jedni su živeli u neznanju, a drugi stradali od diktature.
Vrt je napravljen 2003. godine na Litejnom prospektu. Bio je to poklon Peterburgu od Šangaja povodom 300-godišnjice grada. Skver predstavlja umanjenu kopiju šangajskog „Vrta radosti“. Njegovi središnji motivi su Pagoda prijateljstva i Zid devet zmajeva koji „rastjeruju zle duhove“.
Prema kineskom vjerovanju, ako stanete ispod zida i devet puta izgovorite u sebi reč „uspjeh“, stvari u vašem životu će krenuti nabolje.
Vrt je ukrašen skulpturama i kamenjem s jezera Taihu u južnoj Kini koje predstavlja planinske vijence. Na proljeće, kada u vrtu cvijeta trešnjin cvijet, on postaje privlačno mjesto za fotografiranje stanovnika i posjetitelja grada.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
