Jedina tvrđava za kugu na svijetu nalazi se u Rusiji

Tvrđava Aleksandar I., Kronštadt

Tvrđava Aleksandar I., Kronštadt

Andrew Shiva (CC BY-SA 4.0)
Tvrđava Aleksandar I. s crnim oguljenim zidinama trebala je braniti morske granice Ruskog Carstva, a postala je laboratorij za istraživanje opasne bolesti.

"Ruski Fort Boyard" – tako se najčešća naziva ova morska utvrda dva kilometra od Kronštadta (grad kod Peterburga). A zapravo je podignuta 20 godina prije francuske tvrđave – 1845. godine – i nikada nije korištena kao zatvor. Uostalom, nije se proslavila ni kao obrambena utvrda. Njezina sudbina bila je znatno zanimljivija. 

Otočna utvrda

Kronštadt je grad-tvrđava na otoku Kotlinu, koji je okružen čitavim sustavom manjih utvrda na okolnim otocima. Ove utvrde počele su se graditi praktički odmah nakon osnivanja Sankt-Peterburga, točnije, godinu dana kasnije, 1704. godine, i to je trajalo sve do početka 20. stoljeća. Grad štiti ukupno 21 utvrda, od kojih se u Finskom zaljevu nalazi njih 17, dok su preostale na kopnu.

Utvrda koja je ime dobila u čast cara Aleksandra I. gradila se od 1838. do 1845. godine na nasutom otoku. U njoj se mogao smjestiti garnizon od 1000 ljudi. Također, tu se nalazilo preko stotinu topova velikog kalibra, ukratko, ruski mornari bili su naoružani do zuba. Ipak, tijekom čitavog svog postojanja samo su tri puta bili u stanju borbene spremnosti: 1855. godine za vrijeme Krimskog rata, 1863. godine kada je postojala mogućnost sukoba s Britanskim Carstvom, i 1877. godine za vrijeme rusko-turskog rata. Pritom utvrda Aleksandar I. nikada nije sudjelovala u ratnim djelovanjima, a 1896. godine je rasformirana. Međutim, nije dugo ostala napuštena. 

Laboratorij za istraživanje kuge

Krajem 19. stoljeća nad svijetom se nadvila opasnost od epidemije kuge. Ova smrtonosna bolest obično se povezuje sa Srednjim vijekom, ali upravo je u spomenuto vrijeme ponovo postala stvarnost. S razvojem željeznice i parnih brodova kuga se počela probijati iz azijskih zemalja u jugoistočne dijelove Rusije, i vlasti su se pribojavale daljnjeg širenja infekcije u Europu. Car Nikolaj II. osnova je 1897. godine +posebnu komisiju "za sprečavanje širenja zaraze kuge", na čijem se čelu našao vojvoda Aleksandar Oljdenburški.

Bio je to obrazovan čovjek koji je vodio prepisku s francuskim mikrobiologom Louisom Pasteurom i njemačkim liječnikom Robertom Kochom. Osnovao je Carski institut za eksperimentalnu medicinu koji je dobio zadatak napraviti cjepivo i serum protiv kuge. Za serum se koristila konjska krv s antitijelima protiv Yersinije pestis, bakterije koja izaziva kugu. Proizvodnja preparata bila je opasan posao i Oljdenburški je uspio dobiti na korištenje napuštenu i izoliranu utvrdu Aleksandar I. U prostorije utvrde uvedeni su vodovod, struja, parno grijanje, kanalizacija. I postepeno je utvrda postala poznata kao "Kužna", premda su se tu proučavali i kolera, tetanus i tifus.

Svake godine laboratorij je proizvodio oko pola milijuna doza seruma koje je slao kako u Aziju, tako i u Europu (na primjer, 1900. godine nekoliko je tisuća doza otišlo u Glasgow, gdje se pojavila kuga).

U utvrdi je stalno živjelo oko 40 zaposlenika. Roba s "kopna" stizala je na malom brodiću pod nazivom "Mikrob" i ostavljala se u pristaništu. Znanstvenici nisu napuštali otok, jer je to moglo dovesti do širenja opasne bolesti. Zna se da su 1904. i 1907. godine dvojica liječnika preminula zarazivši se prilikom rada. 

Istraživanje je trajalo do Prvog svjetskog rata, kada je većina znanstvenika pozvana na front. Nakon Veljačke revolucije 1917. godine vojvoda Oljdenburški morao je napustiti svoju dužnost i otići iz zemlje. Novo rukovodstvo instituta laboratorij je prebacilo u Saratov (južni dio Povoložja), gdje je 1918. godine osnovan institut protiv kuge "Mikrob".

Od ruine do muzeja

Od 1923. godine utvrda se koristila kao skladište za minolovačku opremu, ali početkom 80-ih praktički je potpuno napuštena. Kronštadt je do 1996. godine bio zatvoren vojni grad, a za snimateljsku ekipu filmskog studija "Lenfiljm" napravljen je izuzetak. Sredinom 80-ih tu se snimao film "Barut" o događajima iz Drugog svjetskog rata, gdje su korišteni pravi rekviziti. 

Kadar iz filma

Zato je požar u filmu izgledao vrlo realistično, utvrda je dosta stradala, a njezini crni zidovi postali su njezin znak prepoznavanja.

Krajem 90-ih tu su se održavale ljetne rave zabave, a zatim su u utvrdu počeli pristizati turisti.

2017. godine utvrda je ponovo preživjela požar. Uzrok je bio otpad.

Danas je u tijeku restauracija utvrde, a 2025. godine tu će biti otvoren muzej.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće