Pet činjenica o Peterhofu, najraskošnijoj rezidenciji ruskih careva

1. Petar Veliki zamislio je Peterhof kao "ruski Versailles"

U Sjevernom ratu vođenom protiv Švedske Petar Veliki osvojio je teritorij na obalama rijeke Neve i Finskog zaljeva na kojem je 1703. godine osnovao Sankt-Peterburg, novu prijestolnicu svoga Carstva. Već 1714. godine nedaleko od nje, na južnoj obali Finskog zaljeva, Petar počinje graditi ljetnu rezidenciju, Peterhof, u doslovnom prijevodu "Petrov dvorac".

Državni muzej Peterhof

Prema carevoj zamisli, dvorac u Peterhofu, a prije svega njegov park s fontanama, trebao je svojom ljepotom i luksuzom zasjeniti Versailles, rezidenciju francuskih kraljeva.

2. Jedinstveni sustav fontana

Velika kaskada

Državni muzej Peterhof

Neupitni su biser i znak prepoznavanja Peterhofa čudesne fontane i njihov jedinstveni sustav kojem se prošle godine navršilo 300 godina.

Petar Veliki želio je da fontane rade bez upotrebe pumpi, a ruski inženjer Vasilij Tuvolkov osmislio je način nesmetane opskrbe vodom. U tu svrhu podignuta je specijalna brana, sustav preljevnika i jezera, kao i 24 kilometra dug kanal kojim voda dolazi do Velike kaskade.

Gornja terasa velike kaskade

Državni muzej Peterhof

Velika kaskada s prepoznatljiva dva stubišta, bazenom i brojnim skulpturama najglamuroznija je fontana. Od nje počinje aleja fontana koja vodi ravno u more.

Fontana "Šahovsko brdo"

Državni muzej Peterhof

Fontane "Lavlja kaskada" i "Šahovsko brdo", kao i "Samson u borbi s lavom" i "Triton", spadaju u istinska remek-djela. U dvorsko-parkovskom kompleksu nalazi se ukupno više od 150 fontana.

Fontana "Triton"

Državni muzej Peterhof

U Peterhofu postoje i zanimljive fontane, kao što je to "Divančiki", u čijem je osmišljavanju sudjelovao sam Petar Prvi. Kada posjetitelj priđe klupama i stane na kamenje, aktivira se fontana. Danas je to zabava za djecu, a početkom 18. stoljeća Petar se radovao kada je fontana iznenada vodom polijevala uglednu gospodu i dame iz visokog društva.

Fontana "Divančiki"

Legion Media

3. Veliki dvorac rekonstruiran je u baroknom stilu za vrijeme kćeri Petra Velikog

Veliki dvorac, centralno i najglamuroznije zdanje Peterhofa, prostire se 300 metara u dužinu paralelno s obalom, uzdižući se iznad Donjeg parka i njegovih fontana. Iza dvorca je Gornji vrt.

Pogled na Gornji vrt

Andrew Shiva (CC BY-SA 4.0)

Dvorac je u početku izgledao nešto skromnije, ali sredinom 18. stoljeća kći Petra Velikog carica Elizabeta Petrovna rekonstruirala ga je u tada modernom baroknom stilu. Pomagao joj je talijanski arhitekt Bartolomeo Rastrelli (po njegovom projektu izgrađeni su i Zimski i dvorac u Carskom selu). U 19. stoljeću carevi su također neznatno mijenjali vanjski izgled dvorca, nadoziđivali i dograđivali odaje.

Ivan Ajvazovski. Pogled na Veliku kaskadu i Veliki peterhofski dvorac. 1837.

Javna domena

Dvorac karakterizira mnoštvo dekorativnih elemenata, skulptura, bareljefa i najrazličitijih spiralnih linija. Unutrašnje uređenje je još glamuroznije, prepuno pozlate.

Svečano stubište

Državni muzej Peterhof

Članovi carske obitelji nisu boravili u dvorcu tijekom cijele godine. Carevi su dolazili povremeno, ljeti, i uglavnom priređivali događaje zabavnog karaktera. U vrijeme velikih praznika u 19. stoljeću običnim je ljudima bio dozvoljen ulazak u park kako bi se divili veličini carstva i careva.

"Možete li zamisliti dvorac izgrađen na prirodnoj terasi koja se po visini može usporediti s brdom, budući da je riječ o zemlji beskrajnih ravnica, zemlji toliko ravnoj, da se pri usponu na brdo visine od 60 stopa horizont širi gotovo u beskraj? A predivni park proteže se od podnožja ove impresivne terase pa sve do mora, gdje su postrojeni u prazničnu večer raskošno osvijetljeni ratni brodovi." Ovako je dvorac i fontane opisao baron Astolphe de Custine koji je u Peterhofu boravio 1839. godine na glamuroznoj godišnjoj proslavi koju je organizirao Nikolaj Prvi.

Plesna dvorana

Državni muzej Peterhof

Za vladavine Katarine Druge važno mjesto u dvorcu bila je Česmenska soba u čast velike pobjede ruske flote u Bitci kod Česmena, 1770. godine, za vrijeme Rusko-turskog rata. Prostoriju krasi ciklus slika ratne tematike.

Česmenska soba

Državni muzej Peterhof

4. Peterhof čini nekoliko dvoraca

Ukupna površina komplesa na kojem se prostiru dvorci, parkovi i vrtovi iznosi 414,2 hektara. Peterhof nije samo Veliki dvorac. Zapadno od ovog zdanja dvadesetih godina osamnaestog stoljeća sagrađen je dvorac Marly koji se ogleda na vodenoj površini jezera i izgleda kao da lebdi u zraku.

Dvorac Marly

Državni muzej Peterhof

Marly je mali paviljon-dvor u zapadnom dijelu Donjeg parka dvorsko-parkovskog ansambla Peterhof.

Istočno od Velikog dvorca direktno na obali Finskog zaljeva nalazi se prizemna "nizozemska kuća", dvorac Monplaisir, što u prijevodu sa francuskog znači moje zadovoljstvo, inače omiljena ljetna vila Petra Velikog.

Dvorac Monplaisir

Državni muzej Peterhof

U neposrednoj blizini Monplaisira nalazi se kasnije izgrađeni prizemni Katarinin korpus podignut za buduću Katarinu Drugu, tada još uvijek suprugu nasljednika prijestolja Petra Trećeg. Kada je Katarina postala carica (svrgnula supruga), prešla je u drugu, ali ništa manje raskošnu ljetnu rezidenciju, Carsko selo.

Katarinin korpus

Državni muzej Peterhof

Osim ovih građevina, muzeju-rezervatu Peterhof danas pripadaju i obližnji dvorsko-parkovski ansambli (Aleksandrija, Oranijenbaum, Strelna i drugi) koje su za sebe i svoje gradili članovi carske obitelji nakon Petra Velikog.

Skromna palača Cottage sagrađena je za suprugu Nikolaja Prvog, caricu Aleksandru Fjodorovnu, a taj je dio Peterhofa s parkom po njoj nazvan Aleksandrija.

Dvorac "Cottage" u Aleksandriji

Državni muzej Peterhof

U susjednom Oranijenbaumu nalazi se dvorac najbližeg Petrovog suradnika Aleksandra Menjšikova.

Dvorac Menjšikova u Oranijenbaumu

Državni muzej Peterhof

U Oranijenbaumu je car Petar Treći sredinom 18. stoljeća podigao tvrđavu Peterštat i manji dvorac.

Dvorac Petra Trećeg u Oranijenbaumu

Državni muzej Peterhof

U blizini se nalazi i osobna ljetna rezidencija Katerine Druge, pravo arhitektonsko čudo, "Kineski dvorac".

Kineski dvorac u Oranijenbaumu

Državni muzej Peterhof

Na putu od Peterburga do Peterhofa, poput onog koji vodi od Pariza do Versaillesa, "Peterhofskoj peršpektivi", izgrađene su luksuzne ljetne rezidencije ruskih plemića bliskih Petru Velikom.

5. Gotovo potpuno porušen za vrijeme Drugog svjetskog rata

Poslije revolucije iz 1917. godine boljševici od Peterhofa prave muzej. U rujnu 1941. godine okupirali su ga Nijemci i sve do probijanja blokade Lenjingrada u siječnju 1944. godine Peterhof je izložen konstantnom granatiranju. "Veliki dvorac" bio je gotovo pretvoren u ruševinu. Park i fontane pretrpjeli su ogromna oštećenja.

Peterhof nakon njemačke okupacije i danas

Državni muzej Peterhof/Legion media

I pored toga što su neke fontanske skulpture sakrivene ili prebačene na sigurnije lokacije, mnoge koje su u kompleksu ostale devastirane su ili zauvijek izgubljene. Okupatori su spalili veliki broj drveća i povlačeći se minirali parkovski prostor. Pored toga, nacisti su odnijeli veliki broj dragocjenosti Peterhofa, uključujući veliku fontanu "Neptun". Međutim, 1948. godine skulpturalna kompozicija pronađena je i vraćena na povijesno mjesto.

Fontana "Neptun"

GAlexandrova (CC BY-SA 4.0)

Obnova Peterhofa počela je neposredno nakon probijanja blokade, a kompleks je otvoren za posjetitelje u ljeto 1945. godine. Fontane su dovedene u red i puštene u rad tek krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. Restauracija pojedinih objekata dvorsko-parkovskog kompleksa još uvijek nije završena, a radovi se i dan-danas obavljaju.

pastvu.com; Legion Media