Postindustrijski Ural: Aramil, grad u kojem se susreću različite religije
Aramil se nalazi na ušću rijeka Iset i Aramilke.
Sergej Poterjajev
Aramil je jedan od najstarijih gradova na Uralu. Osnovan je 1675. godine.
Nekolicina muslimana pomogla je u obnovi bogomolje. Na fotografiji: Pravoslavni svećenik s imamom džamije ispred crkve u Aramilu.
Muslimanska i pravoslavna zajednica zajedno se bore protiv problema s kojima se grad suočava: zlouporabe droga, kriminala i rasizma.
Imam vodi svadbeni obred, odnosno nikah. Nevjesta i mladoženja s desne su strane.
Stol za vrijeme proslave nikaha. Glavne su delicije koje se nude slatkiši i kolači.
Islam je druga najveća religija ne samo u Rusiji, nego i na Uralu.
Tradicionalni muslimani (Tatari i Baškiri) dugo su živjeli rame uz rame s kršćanskim stanovništvom.
Tijekom sovjetskog razdoblja islam je, kao i svaka druga religija, bio zabranjen. Džamije su zatvorene ili uništene.
Sada se, posebno na Uralu, grade nove džamije i obnavljaju bogomolje.
Jedna je od karakteristika uralskog islama njegova multietničnost. Ima svoju specifičnost: među muslimanima u regiji veliki postotak migranata dolazi iz srednje Azije. Postupno se konsolidiraju u vlastite etničke i vjerske strukture i postaju dio gospodarskog i društvenog života regije.
U aramilskoj džamiji prevladava autohtono stanovništvo Urala, iako se njihova stajališta uzimaju u obzir kada se donose odluke o važnim pitanjima.
Do 1707. naselje Aramil obuhvaćalo je 24 grada. Početkom 18. stoljeća ovdje su izgrađeni brojni pogoni i tvornice. Oni su dali poticaj daljnjem razvoju velikih uralskih gradova.
Aramil je dobio status grada 1966. Nalazi se 13 kilometara od Jekaterinburga.
Na fotografiji: Riječ "Allah" na tabli u aramilskoj džamiji.
Aramil je 2014. godine imao oko 14 000 stanovnika.
Sva prava pridržava RG.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu