Mnogi imaju želju jednoga se dana provozati Transsibirskom željezničkom magistralom. Oni koji savladaju cijelu prugu i stignu do njezinog kraja ugledat će tamo ovu modernističku zgradu željezničkog kolodvora. Zdanje ovako izgleda još od 1910.-1912., kada je po projektu arhitekta Vladimira Plansona obnovljeno u pseudoruskom stilu, s ciljem da se napravi arhitektonska paralela sa zgradom Jaroslavskog željezničkog kolodvora u Moskvi, odakle počinje putovanje Transsibirskom prugom.
Ul. Aleutska 2
Funkcioniranje pošte je bio jedan od najvećih problema u gradu na drugom kraju carstva. Stoga je organizacija rada pošte i telegrafa bila prioritet gradskih vlasti u carskom razdoblju. Zdanje glavne pošte u centru grada također je projektirano u pseudoruskom stilu. Podignuto je tijekom 1890-ih po projektu rusko-poljskog arhitekta Aleksandra Gvozdiovskog. U zgradi se sada nalazi Pošta Rusije.
Ul. Svetlanska 41
Vladivostok je osnovan 1860. godine, a najintezivnije se gradio tijekom 1880-ih. Njemački trgovci, osnivači trgovačke marke "Kunst i Albers", doputovali su u potpuno novi grad kako bi razvijali svoj biznis. Ovdje su otvorili svoju glavnu prodavaonicu. U početku je to bila prizemna drvena zgrada. Kasnije su otvorili nekoliko trgovačkih kuća i podružnica širom Dalekog istoka Rusije. Mladi njemački arhitekt Georg Junghändel je tijekom 1900-ih u Svetlanskoj ulici (jednoj od najvažnijih u gradu) podigao veliko zdanje u stilu secesije. Sada se u njemu nalazi robna kuća.
Ul. Svetlanska 35
Još jedna zgrada u stilu secesije u Svetlanskoj ulici podignuta je 1912.-1914. godine. Pripadala je Društvu za proučavanje Amurskog kraja. Imala je mnogo stanova za iznajmljivanje. Jedno vrijeme je u podrumu bio kabare. U sovjetskom razdoblju je jedan dio podrumskog prostora preuređen u kino, a drugi u laboratorij lokalnog znanstveno-istraživačkog instituta. Kasnije je pripao i još uvijek pripada Dalekoistočnom odjeljenju Akademije nauka.
Ul. Svetlanska 50
Smatra se da je ova luteranska crkva najstarija vjerska građevina u gradu. Arhitekt je već spominjani Nijemac Georg Junghändel, koji je bio inspiriran stilom sjeverne gotike. Trgovačka tvrtka "Kunst i Albers" priložila je vrlo veliku sumu novca za izgradnju. Crkva je tijekom 1990-ih vraćena obnovljenoj luteranskoj zajednici.
Ul. Puškinska 14
Georg Junghändel je bio već potpuno "naturaliziran" kada je 1913. godine ostavio gradu još jedan spomenik u stilu romantičarske secesije. Vilu je naručio luteranac Julius Bryner, trgovac svilom koji je dobio rusko državljanstvo i kupio zemlju u Vladivostoku. Uzgred, njegov unuk je bio holivudski glumac Yul Brynner, koji je ovdje rođen (ispred vile je njegov spomenik).
Ul. Aleutska 15b
Ova crkva u neogotskom stilu dugo je bila najveća katolička crkva na Dalekom istoku. Podignuta je po projektu arhitekta Gvozdiovskog, koji je projektirao i zdanje glavne pošte. Parohijani ove crkve su uglavnom bili poljski emigranti. Crlva je u sovjetsko vrijeme zatvorena i predana Državnom arhivu, a tijekom 1990-ih je obnovljena, s tim što su poljski katolici priložili novac za lijevanje zvona.
Ul. Volodarskog 22
Ovaj institut je bio jedna od prvih visokoškolskih ustanova u Vladivostoku. U njemu su pripremani stručnjaci za komunikaciju i trgovinu sa susjednim azijskim zemljama – Kinom, Japanom i Korejom. Oni su učili istočne jezike i kulture, pa čak i japansku borbenu vještinu džiju-džicu. Stil zgrade se zove dalekoistočni klasicizam. To je spoj neoampira, neorenesanse i mnogih drugih pseudopovijesnih stilova.
Ul. Puškinska 10
Preko puta Istočnog instituta je 1907.-1908. po projektu Pavla Wagnera podignuta eklektična građevina, spoj secesije i neogotike. Prvobitno je u njoj bila smještena biblioteka, kao i prostorije za okupljanje klubova i organizaciju stvaralačkih večeri, a također kazališna dvorana. Sada u ovoj zgradi studenti Dalekoistočnog sveučilišta priređuju amaterske kazališne predstave.
Ul. Puškinska 27
Najsuvremenije zdanje na našem popisu je Primorski oceanarij, sagrađen na Ruskom otoku 2016. godine. Iz ptičje perspektive zgrada nalikuje na školjku u morskim valovima. Na preko 37 000 kvadratnih metara smješteni su mnogobrojni akvariji gdje je zastupljeno preko sto vrsta riba i sisavaca, prije svega onih koji obitavaju na Dalekom istoku Rusije.
Ul. akademika Kasjanova 25
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
